U Bosni i Hercegovini u ponedjeljak, 1. marta, se obilježava Dan nezavisnosti.
Tog datuma 1991. godine je održan referendum za nezavisnost, na preporuku Arbitražne komisije međunarodne konferencije o Jugoslaviji, u završnoj fazi raspada bivše SFRJ. Tako je 29. februara i 1. marta 1992. godine većina građana – 64 posto njih - izašlo na referendum, a 99 posto odabralo je izlazak iz Jugoslavije. Rezultati referenduma su u Parlamentu Bosne i Hercegovine prihvaćeni 6. marta 1992. godine.
Zemlje članice Evropske zajednice priznale su Bosnu i Hercegovinu 6. aprila 1992. godine. Sjedinjene Američke Države priznale Bosnu i Hercegovinu dan kasnije, 7. aprila, a Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda.
Bosna i Hercegovina nema zakon o praznicima, zbog čega svaki entitet slavi različite datume kao praznike.
Dan nezavisnosti se slavi u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, entitetu Federacija BiH, dok je u drugom dijelu, Republici Srpskoj, radni dan.
Razlog tome je što u Republici Srpskoj smatraju kako je Bosna i Hercegovina nastala potpisivanjem Dejtonskog sporazuma, 21.novembra 1995.godine, kada je u ovom bh. entitetu neradni dan.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović i Željko Komšić, čestitali su građanima BiH 1. mart – Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.
„Tada su ogromnom većinom građanke i građani ove zemlje, pripadnici svih njenih naroda izabrali put slobode i dostojanstva. Zacrtan je put nezavisne i međunarodno priznate države – države ravnopravnih naroda i građana. Budućnost naše države je u integraciji, povezivanju, razumijevanju i zajedničkom nastojanju da generacijama koje dolaze osiguramo uslove za izgradnju društva utemeljenog na evropskim vrijednostima i standardima, u kojem će dijalog i uzajamno uvažavanje naših različitosti biti temelj boljitka za sve“, kazao je Džaferović.
Član Predsjedništva Željko Komšić, kazao je kako je 1. mart 1992. godine istorijski događaj.
“Taj čin označio je početak procesa sticanja samostalnosti, procesa koji, sudeći po svemu, još uvijek traje. Naša država nije nam poklonjena, nego je uz najveća moguća odricanja i žrtve sačuvana. Pored svih izazova sa kojima se i danas susrećemo, uz sve aktuelne probleme, i danas moramo da se borimo za njen integritet i opstanak”, naveo je Komšić.
On je dodao kako oni koji su svim sredstvima pokušavali da ponište većinski izraženu volju građana Bosne i Hercegovine iz 1992. godine, ni danas nisu odstupili od svojih ciljeva.
“Iste one sile koje su zemlju vojno napale i podrivale zbog njene nezavisnosti i osamostaljenja, još uvijek su aktivne i djeluju protiv Bosne i Hercegovine”, kazao je Komšić.
Zbog pogoršane epidemiološke situacije u BiH ove godine neće biti organizovan tradicionalni prijem povodom Dana nezavisnosti, pa su umjesto toga članovi Predsjedništva, u subotu 27. februara, poslali video poruku iz Svečanog salona Predsjedništva BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik rekao je u subotu 27. februara da Republika Srpska (RS) neće slaviti 1. mart - Dan nezavisnosti BiH i da to ne može i neće biti praznik u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
On je novinarima u Banjaluci, gdje je održan Otvoreni forum Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa udruženjima poljoprivrednika iz RS, rekao kako Ustavni sud BiH odlučuje samo šta je u interesu Sarajeva i Bošnjaka.
Dodao je i da Ustavni sud BiH može koliko god puta hoće da donese odluku o tome, ali je on neće provoditi.
Ustavni sud BiH odbacio je 6. jula 2017. godine apelacije dijela zastupnika Narodne skupštine RS o pitanju ustavnosti 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH i 25. novembra kao Dana državnosti BiH kao neosnovane.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti obilježavanja 1. marta Danom nezavisnosti i 25. novembra Danom državnosti podnijelo je 30 zastupnika u decembru 2016. godine uz obrazloženje da su Srbi diskriminisani postojećim zakonima i da se ti praznici ne obilježavaju u RS-u.
Zahtjev je podnesen nakon što je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim 9. januar kao Dan RS-a.
