Novoizabrani predsjednik Donald Tramp u utorak je rekao da ne isključuje mogućnost upotrebe vojne sile da preuzme kontrolu nad Panamskim kanalom i Grenlandom, uz poruku da je kontrola nad tim teritorijama ključna za američku nacionalnu bezbjednost.
"Neću se na to obavezati", rekao je Tramp na konferenciji za novinare u Mar-a-Lagu, u odgovoru na pitanje da li bi isključio upotrebu vojske.
"Možda će morati nešto da se uradi. Panamski kanal je ključan za našu zemlju...Grenland nam je potreban u nacionalno bezbjednosne svrhe", rekao je Tramp, prenosi AP.
Panama kontroliše istoimeni kanal više od 25 godina. Panamski predsednik Hoze Raul Mulino odbacio je ranije mogućnost da kanal bude vraćen pod kontrolu SAD, koje su vlasništvo nad tom oblasti predale Panami 1999. godine.
Grenland, na kojem se nalazi velika američka baza, autonomna je teritorija Danske, dugogodišnje američke saveznice i jedne od zemalja koja je osnovala NATO.
Tramp je sugerisao da bi uveo tarife Danskoj, ako bi odbila njegovu ponudu da kupi Grenland. Danske vlasti prethodno su saopštile da ta teritorija nije na prodaju, podsjeća agencija Rojters.
"Ne mislim da je dobro boriti se finansijskim sredstvima kada smo bliski saveznici i partneri", rekla je danska premijerka Mete Frederiksen, kometarišući Trampovu izjavu.
Tramp je takođe obećao da će upotrijebiti ekonomsku silu protiv Kanade, dok pokušava da ostvari i malo vjerovatan plan o spajanju te zemlje sa Amerikom.
"Kanada i SAD, to bi bilo zaista nešto. Otarasite se te vještački povučene linije i vidite kako će to izgledati. I to bi takođe bilo mnogo bolje za nacionalnu bezbjednost", rekao je novoizabrani američki predsjednik, prenosi Frans pres.
Kanadski premijer Džastin Trudo poručio je na Eksu da nema nikakve šanse da će Kanada postatio dio SAD.
Kanadska šefica diplomatije Melani Džoli takođe je kritikovala Trampovu izjavu.
"Izjave novoizabranog predsednika Trampa pokazuju potpuni izostanak razumevanja šta Kanadu čini snažnom zemljom, Nikada se nećemo predati u svijetlu prijetnji". napisala je Džoli na Eksu.
Tramp preuzima položaj predsjednika za dvije nedelje, 20. januara. Na konferenciji za novinare u utorak, takođe je najavio da će Meksički zaliv preimenovati u američki, i ponovio da će uvesti značajne tarife Meksiku i Kanadi.
Za zaliv je rekao da "pokriva veliku teritoriju" i da je "Američki zaliv" prelijepo ime.
Prethodno je obećao da će se najveći planinski vrh u Sjevernoj Americi, Denali, ponovo zvati Maunt Mekinli. Bivši predsjednik Barak Obama promijenio je ime planine na Aljasci da bi odao počast američkim starosjediocima.
Za geografska imena obično je zadužen federalni odbor, ali su ih predsjednici u prošlosti mijenjali uredbama, prenosi Rojters.
NATO članice da izdvajaju više za odbranu
Tramp je u utorak rekao i da bi članice NATO-a trebalo da povećaju izdavanja za odbranu, na pet odsto BDP-a.
"Svi to mogu da priušte, ali bi trebalo da izdvajaju pet, a ne dva procenta".
Tramp je i tokom prvog mandata bio skeptičan u pogledu zapadne vojne alijanse, koja predstavlja temelj evropske bezbjednosti od Drugog svjetskog rata. Prošlog mjeseca je ponovio prijetnju da će se Amerika povući iz NATO-a, ako članice ne budu više trošile na odbranu, podsjeća Frans pres.
"Ako plaćaju svoje račune, i ako mislim da nas pošteno tretiraju, odgovor je da bih apsolutno ostao u NATO-u", rekao je novoizabrani američki predsjednik u jednom intervjuu.
Ni jedna članica, uključujući i SAD, ne izdvaja 5 odsto svog BDP-a za odbranu, prenosi Rojters pozivajući se na podatke alijanse.
Transatlantski savez je 2023. godine utvrdio minimum koji bi 32 članice trebalo da izdvoje za odbranu - dva odsto BDP-a. Ruski rat u Ukrajini takođe je podstakao NATO da ojača istočno krilo i poveća budžet.
Tramp je ustvrdio i da je predsjednik Džo Bajden odlučio da bi Ukrajina trebalo da postane članica NATO-a i sugerisao da je to doprinijelo ruskoj invaziji u februaru 2022. godine.
"Bajden je negdje odlučio da bi oni trebalo da se pridruže NATO-u. Rusija onda ima nekog na svom pragu i mogu da razumijem kako se osjeća zbog toga", rekao je Tramp.
NATO članice su se u suštini saglasile o ukrajinskom članstvu 2008. godine, kada je u Bijeloj kući bio republikanski predsjednik Džordž Buš mlađi. SAD i Njemačka su nedavno izrazile oklijevanje kada je riječ o ukrajinskom članstvu, iz straha da bi to moglo da uvuče alijansu u rat sa Rusijom.
Tramp je više puta obećao da će brzo okončati ruski rat i doveo u pitanje buduću američku vojnu pomoć Ukrajini, ključnu za njenu odbranu od ruskih snaga.
Sukob "nikada nije trebalo da izbije", rekao je Tramp u utorak i dodao da se rat nikada ne bi dogodio da je on bio predsjednik, prenosi Frans pres.
Pres konferencija u Mar-a-Lagu druga je od kako je Tramp pobijedio na izborima 5. novembra. Održana je dan nakon što je Kongres formalno potvrdio njegovu pobjedu, na četvrtu godišnjicu upada njegovih pristalica u Kapitol kada su pokušali da spreče potvrđivanje izborne pobede Bajdena.
Tramp je na konferenciji kritikovao Bajdena i zbog tranzicije, tvrdeći da Bijela kuća "pokušava da uradi sve što može da je oteža".
Novoizabrani predsjednik nikada nije priznao poraz na izborima 2020. godine i odbio je da učestvuje u prenosu vlasti na Bajdena. Trampova buduća šefica kabineta Suzi Vajls rekla je u ponedeljak, u intervjuu Aksiosu, da je Bajdenov šef kabineta Džef Zajnc "od velike pomoći".
Tramp je Bajdena neosnovano kritikovao i da stoji iza brojnih pravnih izazova s kojima se suočava - uključujući i moguće objavljivanje federalnog izvještaja o pokušajima da preinači rezultat izbora 2020. godine i izricanje kazne u petak u slučaju koji se vodio u Njujorku.
