Američki Sekretarijat za pravosuđe sarađuje sa Međunarodnim krivičnim sudom i podržava ukrajinske tužioce koji vode istrage o ratnim zločinima, objavio je sekretar Merik Garland.
Rusija je pre godinu i po otpočela agresiju na suseda Ukrajinu koja je za posledicu imala slučajeve koji se tumače i istražuju kao mogući ratni zločini.
Kongres je, kako izveštava agencija Asošijeted pres, odobrio fleksibilnost Sjedinjenih Država u pomoći istragama protiv stranih državljana povezanih sa Ukrajinom.
Garland je precizirao da će Sekretarijat za pravosuđa biti ključan u saradnji Amerike.
„Ne čekamo da se neprijateljstva završe pa da tražimo pravdu i odgovornost. Blisko sarađujemo sa međunarodnim partnerima kako bismo prikupili dokaze i formirali slučajeve i bili spremni da počinici odgovaraju”, izjavio je Garland u Američkoj advokatskoj komori u Denveru.
Sjedinjene Države su u julu imenovale tužioca koji će u Hagu pomagati u procesuiranju ruskih lidera za, kako je precizirano, zločine agresije.
Međunarodni centar za krivično gonjenje zločina agresije neće podizati optužnice ili izdavati naloge za hapšenje osumnjičenih, već će podržati istrage koje su već u toku u Ukrajini, Estoniji, Letoniji, Litvaniji i Poljskoj.
Međunarodni krivični sud (MKS) nije nadležan za zločine počinjene na tlu Ukrajine – jer Rusija i Ukrajina nisu ratifikovale Rimski statut – kojim je ta sudska instanca osnovana. Glavni tužilac izjavio je ranije da Ukrajina to planira da učini.
Takođe, Sjedinjene Države ne spadaju među države članice MKS-a. Od njegovog osnivanja – 2002 - američke administracije, počevši od one koju je predvodio Bil Klinton, nisu pristupile sudu zbog zabrinutosti da bi mogao pokrenuti istrage i krivično goniti američke vojnike ili zvaničnike.
Uprkos tome, Amerika je sa sudom sarađivala u vezi sa slučajevima mogućih ratnih zločina. To je posebno važilo za administraciju bivšeg predsednika Baraka Obame – kada je Vašington predao dokaze u vezi sa mogućim zločinima počinjenim u Ugandi i drugim državama u istočnoj Africi.
Ipak, kriza u odnosima dve strane nastupila je tokom mandata administracije Donalda Trampa.
Sjedinjene Države su tada uvele sankcije tadašnjem bivšem glavnom tužiocu i njegovim saradnicima zbog istraga pokrenutih o navodnim ratnim zločinima američkih trupa u Avganistanu, Iraku, kao i izraelskih vojnika na Zapadnoj obali i pojasu Gaze.
Bajdenova administracija sankcije je ukinula ubrzo pošto je preuzela dužnost 2021. a odluka američkih vlasti da podrže istrage mogućih ratnih zločina u Ukrajini tumači se kao osnaživanje saradnje sa sudom.
Uz to, američki Sekretarijat za pravosuđe Ukrajini pruža znatnu pomoć: pravne stručnjake obučava o krivičnom gonjenju, te asisitira u razvoju i upravljanju sistemom koji u evidenciji ima više od 90.000 osumnjičenih za zločine.
Takođe, pomaže i u zapleni imovine osumnjičenih čiji je dosadašnji iznos 500 miliona dolara.
„Pred Ukrajinom su tri izazova: rat, istraga ratnih zločina i uspostavljanje pravednog društva kada se sukob okonča. Sekretarijatu predstavlja čast da je u tome podrži. Porodice žrtava zločina u Ukrajini zaslužuju da znaju sudbinu svojih najmilijih. Zaslužuju pravdu”, ustvrdio je Merik Garland, američki sekretar za pravosuđe.
