Švedska, decenijsko uporište socijaldemokratije i država blagostanja, mogla bi promijeniti kurs nakon nedjeljnih parlamentarnih izbora, pišu svjetski mediji, ističući kako je Švedska posljednja skandinavska zemlja koja je do sada izdržala nalet plime populizma koji je prošao širom Evrope.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će anti-imigrantska, krajnje desna stranka Švedske demokrate dobiti povjerenje dovoljnog broja glasača da postanu nezaobilazan čimbenik pri sastavljanju nove vlade.
Mediji navode kako je ova politička stranka iskoristila nezadovoljstvo glasača o pitanjima kao što su imigracija, kriminal i zdravstvena zaštita.
Ćorsokak u kojem su švedski izbori
Britanska agencija Rojters (Reuters) piše da ni jedan od glavnih političkih blokova u Švedskoj vjerovatno neće osvojiti većinu na izborima u nedjelju, ali će krajnje desničarske demokrate Švedske dobiti ključnu ulogu u oblikovanju naredne vlade:
"Savez Alijanse umjerenih, Centra, Liberala i Kršćanskih demokrata može biti slabiji od lijevog centra nakon glasanja, ali se vjerovatno može osloniti na neku vrstu podrške Švedskih demokrata kako bi smijenili premijera Stefana Lovena (Stefan Lövfen). Kladioničari koalicionu Vladu desnice vide kao najverovatniju mogućnost."
Agencija navodi i da najveća stranka ne mora nužno da vlada u Švedskoj, odnosno da su socijaldemokrate bile veće od Moderatora od 2006. do 2014. kada je Savez vladao.
„Ako bi se demokrate Švedske našle na prvom mjestu, to bi dovelo do dodatnog pritiska na druge stranke da se dogovore jedni s drugima kako bi ih spriječili ili kako bi shvatili da demokratski legitimitet zahtijeva da se stranci Jimija Akesona (Jimmie Åkesson) da riječ.“
Rojters na kraju navodi da ne postoji formalni vremenski rok za pregovore, ali da je rok za budžet 15. novembar.
Požari i migranti: Pitanja koja definišu švedske izbore
Više od 50 požara izbilo je u Švedskoj tokom ljeta 2018. - najtoplijeg ljeta od 1756. godine.
Težina situacije dovela je do toga da ekološka pitanja dođu u prvi plan, s obzirom na to da su efekti klimatskih promjena postali vidljiviji više nego ikada, piše portal Local.se, ali dodaje da događaj koji najviše definiše ove izbore je izbjeglička kriza.
"Kontrolisanje priliva ljudi pokazalo se teškim, a vlada socijaldemokrata i zelene koalicije morala je da uvede mnogo strožiju verziju svoje politike prema azilu. Ovo je efektivno zatvorilo južnu granicu Švedske s Danskom i privremeno suspendovalo Šengenski sporazum, koji omogućava slobodno kretanje kroz kontinentalnu Evropu.
Izbjeglička kriza je nametnula temu upravljanja imigracijama, što je utjecalo na planove svake političke partije na ovim izborima. Svi su bili prisiljeni da preuzmu poziciju o toj temi temi, koja je, zauzvrat, postala duboko polarizirajuća.“
Švedski portal dodaje i da iako je izbjeglička kriza bila iskra koja je zapalila nedavnu debatu o imigraciji, tema je povezana s dugoročnim transformacijama u švedskom društvu.
"Najveće pitanje ovih (i dolazećih) izbora zaista će biti budućnost države blagostanja. Stranke moraju ili pronaći kreativna rješenja za finansiranje javnih usluga - ili predložiti ukidanje nekih od njih.“
Predškolsko obrazovanje užareno pitanje pred izbore
Prema pisanju evropskog izdanja političkog portala Politiko (Politico), predškolsko obrazovanje jedno je od pitanja koje bi moglo prevagnuti u neizvjesnoj izbornoj utrci u Švedskoj.
Predložena obnova švedskog programa predškolskog obrazovanja u cilju promovisanja rodne ravnopravnosti – odbačena od strane opozicije kao "rodna koještarija“- neočekivano je postalo užareno pitanje uoči izbora u nedjelju.
Za dvije ključne partije - Zelene i desničarske Kršćanske demokrate - prijedlog vladine predškolske reforme postao je neočekivano političko bojno polje, jer pokušavaju da podstaknu podršku prije glasanja.
Prijedlog - finaliziran samo dvije sedmice prije izbora - se odnosi na predškolske ustanove u kojima će se osigurati "ravnopravnost spolova" između djece od jedne i pet godina, kako bi ih "inspirisali i potaknuli da prošire svoje sposobnosti i interese bez da su ograničeni rodnim stereotipima", piše Politiko.
Novi nastavni plan i program bi zamijenio sistem koji je na snazi već 20 godina, a prema anketnim ispitivanjima, švedski birači ocjenjuju školu i obrazovanje kao treću najvažniju temu na predstojećim izborima, iza zdravstva i imigracije.
Švedska na populističkoj litici? Ne tako brzo
Blumberg (Bloomberg) piše da je Švedska posljednja skandinavska zemlja koja je izdržala plimu populizma koji je prošao širom Evrope.
"Postojala je zabrinutost zbog mogućnosti da Švedske demokrate naprave proboj na izborima ovog vikenda - ali veći dio brige je bio iz pogrešnih razloga. Politički, razlike između stranaka su sada manje nego ikada u stvarnosti, ali ne i u percepciji.“
Blumberg tvrdi i da će se ekonomska politika kratkoročno mijenjati:
"Uspon švedskih demokrata pokazuje da se pukotine u nordijskom modelu povećavaju. Strogi propisi o zapošljavanju, snažni sindikati i velike koristi od socijalne pomoći stvorili su prepreke za imigrante koji žele da uđu na tržište rada... Priliv izbjeglica je takođe povećao teret za škole, ustanove za primarnu njegu i druge javne ustanove.“
Blumberg se pita i šta je sa sljedećom velikom ekonomskom krizom?
"Slaba manjinska vlada, koja se bori za preživljavanje u podijeljenom parlamentu, neće biti u mogućnosti da efikasno odgovori na ove i druge izazove.“
Kako je krajnja desnica osvojila Švedsku
Njujork Tajms (The New York Times) piše o razlozima zašto bi Švedska, uporište socijaldemokratije, mogla završiti s ekstremno desničarskom strankom u vladi nakon nacionalnih izbora u nedjelju.
Decenijama, Švedska, nekada rasno i kulturno homogena zemlja s ekspanzivnim sistemom socijalne zaštite, insistirala je na tome da može prihvatiti veliki broj neevropskih migranata, ne razmišljajući o tome kako se ti migranti trebaju integrirati u švedsko društvo.
"Vlada, u kojoj dominiraju tradicionalno snažne socijaldemokrate i centristička Umjerena stranka, učinila je premalo. To je ostavilo prostor za Švedske demokrate, donedavno grupu svrstanu u rasistički rub švedske politike. U proteklih nekoliko godina, stranka se preobrazila; baš kao što su to uradile i populistička stranka Alternativa za Njemačku u Njemačkoj i Pokret pet zvjezdica u Italiji, ona se ponovo pozicionirala kao protuvladina i antimigrantska,“ stoji u tekstu.
Švedske demokrate optužuju sve druge stranke i medije da "uništavaju“ Švedsku, pozivaju na ukidanje prava na azil i promovišu izlazak Švedske iz Evropske unije.
Slične priče su se odvijale širom Zapadne Evrope, od Holandije do Austrije. Ali Švedska je uvijek zamišljala sebe kao nešto drugačiju, društvo vezano svojim jedinstvenim obilježjem zajedništva.