Skupština Crne Gore obavlja svoje zadatke pred prijevremene parlamentarne izbore zakazane za 11. jun, posle kojih se očekuje da bude dovoljno političkih struktura koje su za to da se završe reformski procesi i Crna Gora uvede u Evropsku uniju, rekla je u intervjuu za Glas Amerike predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović.
Đurović je takođe ocijenila da je zakasnjela odluka Ustavnog suda da, kako prenose crnogorski mediji, pokrene postupak za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku. Izmjene je prošle godine, suprotno preporukama Venecijanske komisije, usvojila parlamentarna većina.
Dodala je i da je zabrinjava moguće miješanje bilo kojeg stranog faktora u crnogorske izbore.
Predsjednica crnogorskog parlamenta je protekle nedelje boravila u zvaničnoj posjeti Sjedinjenim Državama tokom koje se sastala sa zvaničnicima u Stejt departmentu, članovima Kongresa i predstavnicima nevladinog sektora.
"Moj zadatak dolaska u Vašington je upravo taj da se pitanje svjesti o Crnoj Gori podigne na najviši nivo. Uz sva dešavanja, ako posmatramo region i Evropu, onda je zaista neophodno da Crna Gore bude u fokusu i da svi zvaničnici budu upoznati sa dešavanjima u Crnoj Gori", rekla je Đurović za Glas Amerike.
Glas Amerike: Sa sagovornicima ste između ostalog razgovarali o evropskim integracijama i članstvu Crne Gore u NATO-u-. Da li ste kao predsjednica parlamenta iskazali potpunu posvećenost ispunjavanju obaveza koje proističu iz članstva u NATO-u?
Đurović: Apsolutno. Ono što je definitivno sigurno i što ja uporno ponavljam, i od onog trenutka od kada sam imenovana za predsjednicu crnogorskog parlamenta, jeste da Crna Gora ostaje u potpunosti opredijeljena svojim dosadašnjim strateškim interesima i da će u tom pravcu nastaviti svoj budući rad. Ako posmatramo geopolitička dešavanja u Evropi, onda moram da kažem da je u Crnoj Gori značajno podignuta i svijest o važnosti činjenice da smo članica NATO alijanse i sa tim je jedno od naših strateških opredeljenja ispunjeno. Ali vrijednost toga je upravo uočljiva u ovom periodu, poslednjih godinu dana.
Što se tiče našeg opredeljenja da budemo nova članica Evropske unije, ono je zaista neupitno kada je riječ o raspoloženju u crnogorskom parlamentu. I ne samo u parlamentu, nego i među građanima. Znamo da negdje skoro 80 odsto građana želi da Crna Gora postane nova članica Evropske unije. Svakako poslednjih godinu dana, od kako sam na čelu parlamenta, radili smo na tome da se što više obaveza ispuni u tom pravcu. Neke smo stvari uspjeli da riješimo, neke nismo. Za neke su nas pretekli određeni događaji, ali ono što jeste sigurno je i da će nova vlada, novi sastav parlamenta kada god bude bio aktuelan, nastaviti u tom pravcu jer je neupitno da je većinsko raspoloženje u Crnoj Gori upravo u tome da ona postane nova članica Evropske unije.
Glas Amerike: Nedavno ste kazali da se nadate da će Crna Gora uskoro dobiti datum za učlanjenje u Evropsku uniju. Koliko je to realno, imajući u vidu činjenicu da je proces evropskih integracija u zastoju?
Đurović: Crna Gora je već 11 godina u pregovaračkom postupku sa Evropskom unijom i u okviru tih 11 godina je ispunjavala veliki broj kriterijuma i tehničkih detalja koje je bilo potrebno ispuniti. Činjenica je takođe da smo jedna od rijetkih zemalja koja je u toku pregovaračkog procesa mijenjala i metodologiju pregovaranja, što je dodatno opteretilo ukupnu situaciju. Pitanje pristupanja Evropskoj uniji nije samo pitanje reformi i rešavanja unutrašnjih zadataka, već je to i politička volja zemalja članica, odnosno institucija Evropske unije. I ovog puta želim da ponovim da smatram da je mnogo bolji pristup ako bi evropske institucije, odnosno njihovi zvaničnici, izašli sa političkom porukom kojom bi bilo definisano da će u određenom vremenskom periodu, kad god on bude, da će Crna Gora ući u Evropsku uniju, a da u međuvremenu treba da ispuni sve zadatke koji su pred njom. Mislim da bi taj drugačiji pristup donio mnogo veću posvećenost svih aktera i da bismo brže došli do samog cilja.
Glas Amerike: Koliko ste optimisti da Crna Gora može da ispuni to što se od nje traži, imajući u vidu političku, ali i institucionalnu krizu koja mjesecima potresa zemlju?
Đurović: Moramo biti realni. Očekuju se parlamentarni izbori, očekuje se nova vlada i da nakon tih izbora bude i više nego dovoljno političkih struktura koje su za to da punom snagom završe reformske procese i da uvedu Crnu Goru u Evropsku uniju. Optimista jesam u relativno kratkom vremenskom periodu, ako to posmatramo sa aspekta koliko već pregovaramo. Ali definitivno, ono što možemo očekivati jeste da tek nakon parlamentarnih izbora može doći do ključnih koraka naprijed.
"Parlament završava sve obaveze uoči izbora"
Glas Amerike: Prijevremeni parlamentarni izbori su ukazom odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića zakazani za 11. jun. Da li je, što se tiče Skupštine Crne Gore, sve spremno za održavanje prijevremenih izbora?
Đurović: Skupština u svakom slučaju obavlja svoje zadatke. U toku imamo i par sjednica koje su još uvijek aktuelne i koje ćemo svakako završiti do datuma za koji su predviđeni i sami izbori. Skupština će obaviti svoj dio zadataka, s tim što moram da kažem da postoji i određena rezerva vezana za Odbor za praćenje medijskih nastupa i ravnopravno prisustvo svih parlamentarnih struktura u medijima, koji na žalost zbog bojkota opozicije nismo uspijeli da formiramo. Tako je bilo i za predsjedničke izbore i još uvijek je takvo raspoloženje i za parlamentarne. Možda će se nešto promjeniti u narednim danima, da se taj odbor formira, ali sve ostale obaveze Parlament završava.
Glas Amerike: Da li su strane posmatračke misije spremne za dolazak?
Đurović: Pozivi su poslati i ja vjerujem da će biti prisutni.
Glasa Amerike: Kako će vaša SNP nastupiti na ovim izborima? Da li izlazite samostalno ili u koaliciji i kada se može očekivati ta odluka?
Đurović: To je odluka na organima partije. Ne bih zaista mogla da komentarišem.
Glas Amerike: Kako komentarišete informaciju da je Ustavni sud Crne Gore pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku, koje je parlamentarna većina usvojila prošle godine supotno preporukama Venecijanske komisije i međunarodne zajednice?
Đurović: Bilo bi mnogo bolje da je Ustavni sud bio ažurniji po pitanju ocjene ustavnosti navedenog zakonskog riješenja. Mislim da bi nam svima u Crnoj Gori mnogo olakšao način funkcionisanja i način donošenja odluka i saradnju između svih organa. U ovom trenutku mislim da je negdje zakašnjela, kakva god odluka bude bila, biće zakašnjela. Negdje se i očekuje u kom pravcu će biti ta odluka obzirom kako je danas inicijativa sva prihvaćena od strane sudije Ustavnog suda. Opet kažem, na žalost mislim da je zakašnjela.
Glas Amerike: Američki ambasador pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Majkl Karpenter kazao je za RSE da će njihovi posmatrači zbog mogućeg spoljnog miješanja, Rusije ili drugih aktera, veoma pažljivo pratiti prijevremene parlamentarne izbore u Crnoj Gori. Specijalni izaslanik i koordinator Centra za globalno angažovanje Stejt departmenta Džejms Rubin, tokom nedavne posjete Podgorici, ukazao je na problem širenja ruskih dezinformacija u Crnoj Gori. Da li vas zabrinjava moguće strano miješanje u crnogorske izbore, posebno Rusije, i šta bi se moglo preduzeti da se to spriječi?
Đurović: Naravno da me zabrinjava. Uplitanje bilo kog stranog faktora me zabrinjava. Ne samo što se tiče parlamentarnih izbora nego na bilo koji način funkcionisanja države. Smatram da je Crna Gora suverena država koja treba i mora da brani svoje interese i sa te strane smatram da ćemo svi zajedno - i parlament i vlada i novoizabrani predsjednik - raditi na tome da nađemo adekvatan način kako bi se bilo čiji treći uticaji, bilo čim na Crnu Goru, u svakom slučaju zaustavili.
Glas Amerike: Da li ste o stranim uticajima i geopolitičkim dešavanjima, prije svega ratu u Ukrajini i sankcijama protiv Rusije, razgovarali sa američkim sagovornicima?
Đurović: Naravno, to je jedna od tema o kojoj smo imali prilike da razgovaramo. To je, na žalost, naša realnost na tlu Evrope. Mogu sa velikim uvjerenjem reći da prije godinu i po dana niko nije mogao očekivati da će se rat takvih razmijera desiti na tlu Evrope. Definitivno, ruska agresija na Ukrajinu je osuđena i od strane crnogorskog Parlamenta, mislim da ste upoznati sa tim da smo donijeli Deklaraciju, kao što i naša vlada prati u potpunosti zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku EU i u tom dijelu smo u potpunosti usklađeni sa EU. To je svakakao jedna od tema sa američkim zvaničnicima koji prepoznaju našu posvećenost evropskim, odnosno svjetskim vrednostima kada govorimo i o ovom segmentu vanjske politike.
Glas Amerike: Da li su od vas traženi i neki dodatni koraci kada je riječ o podršci Ukrajini?
Đurović: Ne, aspolutno ne, jer ono što je prepoznato, što je bilo za veliku pohvalu je činjenica da Crna Gora ima veliki broj izbjeglica iz Ukrajine koji prelazi više od 6 odsto našeg stanovništva, što je svakako jedan od najvećih procentualnih odnosa mislim čak i u svijetu, tako da je to podatak, koji, recimo moje američke kolege nisu imale, i sa velikim poštovanjem su se odnosile prema tom podatku.
"Novoizabrani predsjednik da potpiše usvojene zakone"
Glas Amerike: U Skupštini će 20. maja biti inaugurisan novoizabrani predsjednik Jakov Milatović, od kojeg ste tražili da po preuzimanju dužnosti potpiše zakone usvojene u skupštini. To je naišlo na oštre reakcije u Pokretu Evropa sad, čiji predstavnici smatraju da se time krši ustav jer je skupština raspuštena. Da li vi smatrate da skupština može da radi u punom kapacitetu, imajući u vidu da je raspuštena?
Đurović: Skupština može da radi i negdje bih tu stavila tačku u ovim objašnjenjima ali evo da ne bude da sam ostavila javnost bez konkretnih informacija. Da elaboriram, ne u punom kapacitetu, nigdje nisam smatrala da je potrebno da skupština radi baš u punom kapacitetu, ne zato što smatram da postoji zakonsko ili ustavno ograničenje nego više moralne prirode, da skupština ne bi trebalo da usvaja sistemske zakone, zakone koji će značajno izmjeniti ambijent u Crnoj Gori u narednom periodu, bilo koja sfera da je. Cijeneći da je ipak ovaj parlament pri kraju svog mandata i ostavljajući priliku da o strateški važnim pitanjima novi saziv parlamenta odlučuje.
Ali apsolutno ne vidim ni jednu zakonsku prepreku u tome da parlament radi. Očekujem od novoizabranog predsjednika da potpiše akte koje je skupština u međuvremenu usvojila. Tu bih posebno izdvojila nekoliko, kao na primjer tri ratifikacije zakona iz Berlinskog procesa za koje smatram da su itekako važne da ih Crna Gora što prije završi jer oni su izglasani u parlamentu. Ono što je meni izuzetno važno i blisko je pitanje Alimentacionog fonda gdje smo kao članice Ženskog kluba zajedno sa nevladinim sektorom taj zakon već jednom usvojili u parlamentu, došlo je do određenih izazova u njegovoj primjeni i za čije smo izmjene i dopune glasali prije 15 dana. Očekujem da predsjednik Milatović odradi i ovaj dio koji se odnosi na proglašenje zakona i ne mislim da on smatra da je tu išta sporno.
Glas Amerike: Šta još očekujete od novoizabranog predsjednika, i na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu?
Đurović: Mislim da je novoizabrani predsjednik već poslao jasnu poruku da ima namjeru da zadrži spoljnopolitički kurs Crne Gore i da zadrži sva dosadašnja strateška opredeljenja Crne Gore u okviru svojih prioriteta rada. Jedna od njegovih inicijativa takođe je da se Crna Gora postavi kao jedna od država regiona koja će biti kao hab za ostale zemlje koje su na putu evropskih integracija i da međusobnu saradnju možemo jačati. Pozdravljam sve njegove izjave u tom pravcu. Mislim da je nakon značajno dugog perioda jedne jedinstvene, monolitne političke strukture u Crnoj Gori, da je jako dobro za demokratiju da dođe do promjena. Novoizabrani predsjednik Milatović je jedan mlad i perspektivan čovjek i vjerujem da će donijeti svježinu u politički život Crne Gore.
Glas Amerike: Novoizabrani predsjednik je u medijskim intervjuima, između ostalog, kazao i da nema poništavanja priznanja nezavisnosti Kosova. Parlamentarna većina, barem njen veći dio, nedavno je kritikovala odluku vlade da glasa za prijem Kosova u Savjet Evrope. Demokratski front ima inicijativu da se priznanje poništi na teritoriji opština gdje ima vlast. Kakav je vaš stav o tome? Da li vi podržavate poništavanje priznanja Kosova?
Đurović: Lično smatram da sve aktivnosti koje je Crna Gora preduzela u prethodnom periodu, da su one završene i da Crna Gora treba da se okrene sebi i da nastavi svoj put u narednom periodu, prvenstveno i samo isključivo u sopstvenom interesu ostvarenja strateških ciljeva naše države. Sve druge inicijative samo posmatram kroz prizmu predstojećih parlamentarnih izbora.
