Odlukom Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) pod sankcije američke vlade stavljene su još tri osobe iz Bosne i Hercegovine (BiH): Osman Mehmedagić, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH - zbog korupcije, Dragan Stanković, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske - zbog narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, te Edin Gačanin - kojem je kao osnov za sankcije naveden organizovani kriminal.
"Ove sankcije se nadovezuju na druge nedavne sankcije OFAC-a u regionu i naglašavaju spremnost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost one koji potkopavaju demokratske institucije i unapređuju njihove planove radi političke i lične koristi, nauštrb mira, stabilnosti i napretka na Zapadnom Balkanu", stoji u obrazloženju odluke.
“Tri osobe koje su danas imenovane predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, institucionalnom povjerenju i aspiracijama onih koji traže demokratsku upravu na Zapadnom Balkanu”, rekao je podsekretar Trezora Brian E. Nelson. “Sjedinjene Države će nastaviti da ciljaju one koji održavaju korupciju i potkopavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog Dejtonskog mirovnog sporazuma.”
Državni sekretar SAD Entoni Blinken je ovim povodom saopštio: "Kako Sjedinjene Države nastavljaju da podržavaju reforme, mi takođe promovišemo odgovornost za postupke onih koji potkopavaju demokratske institucije i unapređuju njihovu agendu za političku i ličnu korist na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu".
"Etnonacionalističke političke stranke nastavljaju da potkopavaju demokratske institucije u BiH, da se bave koruptivnim ponašanjem i krše Dejtonski mirovni sporazum kako bi podrivali državu BiH radi uske lične i političke koristi", izjavio je Blinken. "Rukovodstvo entiteta Republika Srpska angažovalo se u secesionističkim akcijama kako bi oduzelo ovlasti od države i dalo ih entitetskim vladama i institucijama. Političke stranke sa sjedištem u entitetu Federacija BiH iskoristile su ključne institucije sektora pravde i sigurnosti kako bi zloupotrijebile resurse za podršku političkim ciljevima i za zaštitu kriminalnih organizacija s kojima su povezane."
Korupcija zloupotrebom državnih resursa za partijsku dobit
U saopštenju Trezora o sankcijama navedeno je: "Kao generalni direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, državljanin BiH Osman “Osmica” Mehmedagić zloupotrijebio je državnu telekomunikacionu kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH".
"Mehmedagić je koristio državnu telekomunikacionu kompaniju BH Telecom za prikupljanje mobilnih aktivnosti bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je takođe dao instrukcije jednoj osobi da nadgleda vladinog zvaničnika povezanog s opozicionom strankom iz entiteta Republika Srpska (RS)", dodaje se u obrazloženju Trezora.
Iz Trezora su takođe naveli da je Mehmedagić koristio svoj položaj, prijetnje i veze da podstakne kandidate iz “Osmorke”, grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA, uz napomenu da "postoje i vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao sa kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku".
U obrazloženju je navedeno da je Mehmedagić sankcionisan na osnovu izvršne naredbe "EO 14003", kojom je predsjednik SAD Džo Bajden dodatno proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu.
Ometanje ili prijetnja implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma
"Kao vršilac dužnosti direktora, a kasnije i direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), državljanin BiH Dragan Stanković vodio je agenciju odgovornu za Zakon o nepokretnoj imovini RS iz aprila 2022. godine, koji je direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH i koji podriva Dejtonski mirovni sporazum", stoji u obrazloženju Trezora za još jednu izrečenu sankciju.
"Kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, koji uključuje današnji ustav BiH i koji nastavlja biti osnova za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i RS. Zakonom o imovini RS pokušana je uzurpacija državne vlasti BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS, kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika", naveli su iz Trezora.
Iz Trezora su takođe saopštili: "U javnim izjavama o imovinskom zakonu, koje su se podudarale sa izjavama predsjednika RS-a pod sankcijama SAD Milorada Dodika i drugih lidera RS-a, Stanković je tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u. Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je imovinski zakon, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji je u cijelosti naveden kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Stanković je takođe sankcionisan na osnovu izvršne naredbe "EO 14003".
Trgovina narkoticima na Balkanu
"Edin Gačanin jedan je od najaktivnijih svjetskih trgovaca drogom", saopštio je Trezor. "Rodom iz Sarajeva, Gačanin je vođa kartela Tito i Dino, koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH. Pored pokušaja trgovine narkoticima u više zemalja, Gačaninov kartel je umiješan u pranje novca i usko je povezan s grupom za organizirani kriminal Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koju je OFAC ranije sankcionirao (...) zbog uloge kao značajne transnacionalne kriminalne organizacije".
OFAC je Gačanina sankcionisao na osnovu izvršne naredbe "EO 14059" koja se odnosi na globalnu trgovinu drogom "jer je učestvovao ili pokušao da se uključi u aktivnosti ili transakcije koje su materijalno doprinijele ili predstavljaju značajan rizik od materijalnog doprinosa proliferaciji nedozvoljenih droga ili sredstava za njihovu proizvodnju".
Takođe je navedeno da su sankcije Gačaninu blisko koordinisane sa Američkom upravom za borbu protiv droga, Agencijom Evropske unije za saradnju u provođenju zakona (Europol) i vladama Holandije, Francuske i Belgije.
Posljedice sankcija
Iz Trezora su saopštili da su kao rezultat današnje aktivnosti "sva imovina i interesi u imovini gore navedenih osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba blokirane i moraju se prijaviti OFAC-u".
"Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od jedne ili više blokiranih osoba", saopštio je Trezor. "Sve transakcije Amerikanaca unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini označenih ili na drugi način blokiranih osoba su zabranjene osim ako nisu ovlaštene opštom ili posebnom licencom izdanom od OFAC-a ili izuzete."
"Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, ili u korist bilo koje blokirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe. Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja obavljaju određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim subjektima i pojedincima mogu se izložiti sankcijama ili biti predmet izvršne radnje", navedeno je u saopštenju.
U izjavi državnog sekretara SAD Blinkena, navedeno je da su Sjedinjene države, kao garant Dejtonsog mirovnog sporazuma "posvećene borbi protiv endemske korupcije, prijetnji državnoj vlasti BiH, te širenja nedozvoljenih droga i organiziranog kriminala, koji zajednički prijete evroatlantskom putu BiH."
"Ostajemo nepokolebljivi u podršci građanima BiH i demokratskim institucijama zemlje", stoji u Blinkenovoj izjavi.
Tokom 2022. godine, SAD su sankcionisale 13 pojedinaca i pravnih lica iz BiH, a kao razlog su obično navođeni korupcija, te destabilizacija zemlje i regiona. Između ostalih, po drugi put je sankcionisan Milorad Dodik, a sankcije su izrečene i drugim tadašnjima zvaničnicima, poput premijera FBiH Fadila Novalića, predsjednika Federacija BiH Marinka Čavare, ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića i drugih.
