Američka politika prema Balkanu neće se značajnije mijenjati posle izbora u Sjedinjenim Državama, smatraju pojedini analitičari u Vašingtonu. Neki ističu da će demokratski predsjednički kandidat Hilari Klinton,ako bude izabrana za predsjednika, nastaviti da se zalaže za integracije, razvoj demokratije i vladavinu prava u regionu koji dobro poznaje. Naši sagovornici su saglasni da je teško predvidjeti kakva će biti politika republikanskog kandidata Donalda Trampa zbog, kako smatraju, nedosljednosti u njegovim stavovima.
U poslednjih gotovo osam godina, američka administracija, prema mišljenju mnogih, nije bila dovoljno angažovana na Balkanu. To je, kako smatra bivši američki ambasador pri NATO-u Kurt Volker, inače zagovornik snažnijeg međunarodnog angažmana Sjedinjenih Država, samo odraz šire spoljnopolitičke strategije predsjednika Baraka Obame – povlačenja sa međunarodne sceme.
“Znam da on to ne bi predstavio na taj način, ali ako pogledate Avganistan, Irak, Siriju ili Libiju, vidjećete smanjenje odgovornosti SAD i fokusiranje na, kako je i sam najavio, izgradnju nacije na unutrašnjem planu. Kad se Sjedinjene Države povuku na taj način, ostaje određeni vakum koji su požurile da ispune najgore snage.“
Balkan svakako nije prioritet u Vašingtonu, koji očekuje od regiona da sam rešava većinu svojih problema, ocjenjuje analitičar Danijel Server.
„Mi očekujemo da nezavisne, suverene balkanske države same riješe 99 odsto svojih problema. Možda postoji jedan odsto na koji Vašington i Brisel mogu da obrate pažnju.„
Amerikanci će osmog novembra izabrati novog predsjednika i administraciju, koji će kreirati svoju politiku prema ostatku svijeta. Kada je riječ o Balkanu, naši sagovornici ne očekuju zaokrete, mada svi ukazuju na razlike između predsjedničkih kandidata – Hilari Klinton koja dobro poznaje region i Donalda Trampa kojeg smatraju nepredvidivim.
„Gospodin Tramp ima veoma oskudno iskustvo kada je riječ o Balkanu. Izleda kao da ništa ne zna o Balkanu, a u jednom trenutku se zalagao za upotrebu kopnenih snaga protiv Srbije tokom rata na Kosovu. Znam da u Beogradu, ljudi vide Trampa kao saveznika, ali bi trebalo da se vrate i pogledaju šta je rekao tokom rata na Kosovu. Takođe se dogodio smiješni incident sa lažnim intervjuom, u kojem se Tramp navodno izvinjava za intervenciju NATO-a. Mislim da je to zaista bio lažan intervju, ali je Tramp toliko nedosljedan, da je veoma teško reći kakva bi mu bila politika prema Balkanu“, navodi Server.
Tramp je 1999. godine, u intervjuu američkim medijima, kopnene trupe pomenuo dok je naizgled kritikovao vazdušnu intervenciju NATO-a, zbog koje je na Balkanu podijeljeno mišljenje o Hilari Klinton i njenom suprugu, tadašnjem američkom predsjedniku Bilu Klintonu. Ratovi su završeni – poručuje Server.
„Ljudi na Balkanu, bez obzira na to da li je riječ o Albancima, Srbima, Crnogorcima, Bošnjacima, Hrvatima, trebalo bi da očekuju pravedniji tretman vlade, na čijem čelu bi bila Hilari Klinton. Da, ona ima neke veze sa Balkanom, zbog intervencija, ali to ne znači da je ona uvijek na albanskoj strani ili nešto slično. Ona je na strani demokratije i vladavine prava, koje veoma snažno zagovara.“
Kurt Volker ne smatra da će Klinton, ako bude izabrana za predsjednika, i njena administracija uložiti mnogo vremena i napora u Balkan ili mnoga druga pitanja.
"Biće oštrija retorika, ali bez velikih promjena aktuelnog kursa. Kao rezultat toga – očekujem nastavak aktuelnih trendova – nedostatak jasne strukture i ciljeva za angažman na Balkanu i u odsustvu toga otvaranje prostor za zemlje poput Rusije da odigraju svoju ulogu u sprečavanju napretka država u regionu.“
Volker ne očekuje ni da će se Tramp suprostaviti ruskom uticaju, mada napominje da je teško znati šta će republikanski kandidat da uradi, s obzirom na to da je iznosio različite stavove o brojnim pitanjima.
„Kada je riječ o NATO-u, govorio je da ga podržava, a prije toga da moramo da odlučimo o tome da li ćemo da branimo saveznike, na osnovu toga da li su platili račune. Ne smatram da želi da stvori konfliktne situacije sa Rusijom, Iranom, Turskom, sa velikim silama. Istovremeno, ako bude smatrao da neko ugrožava ili pogrešno postupa prema Sjedinjenim Državama i njihovim interesima, veoma bi snažno odgovorio. Znači imali bi ste uzdržanost ili potencijalno eksplozivnu reakciju. „
Spoljnopolitička orjentacija nove američke administracije, bilo republikanske ili demokratske, zavisiće i od toga ko će zauzeti najviše pozicije u kabinetu, napominje abmasador Volker. Bivša američka ambasadorka u Crnoj Gori Sju Kej Braun se pak nada da će strateški cilj za region Balkana ostati isti – evroatlantske integracije.
„Važno je da administracija, bez obzira na to ko je bude vodio, bude aktivno angažovana na Balkanu zato što je riječ o području koje se i dalje suočava sa brojnim problemima. Ako ne budemo obraćali pažnju na ta pitanja, ne budemo angažovani i ne pomognemo razvoj demokratije, imaćemo probleme s kojima vjerovatno nećemo željeti da se suočavamo kasnije.“
Rezultat predsjedničkih izbora je u ovom trenutku nezahvalno prognozirati, s obzirom na to da je prednost jednog ili drugog kandidata u odlučujućim saveznim državama neznatna i u marginama statističke greške. Hilari Klinton ima lakši put do potrebnih 270 elektorskih glasova, ali Tramp trenutno ima momentum koji bi, suprotno ranijim očekivanjima, ipak mogao da ga dovede do Bijele kuće.