Svake četiri godine, mladi Amerikanci i naturalizovani državljani preuzimaju novu odgovornost – da glasaju za predsjednika koji će najbolje da zastupa njihove principe. Na ovogodišnjim predsjedničkim izborima, potencijalno će glasati 10 miliona novih birača. Za njih, izazovi prilikom prvog glasanja su upoznavanje sa kandidatima i procesom koji izbore čini sastavnim dijelom američkog načina života.
Poput samih Sjedinjenih Država, raznolikost onih koji ove godine prvu put glasaju ne ogleda se samo u njihovom godištu i porijeklu, već i u odlučnim stavovima.
“Klinton je takav lažov. Pokušava da sakrije mnogo stvari”, smatra Kristijan Martinez.
“Nedostatak liderstva koji taj čovjek pokazuje. Netoleranciju”, ističe Amanda Lag.
Većina novih birača su mladi, između 18 i 29 godina. Međutim, istraživanja pokazuju i da je riječ o grupi koja u najmanjem broju izlazi na izbore. Kada je riječ o naturalizovanim državljanima, odziv varira, ali se često poklapaju pitanja koja ih interesuju. Među njima su ekonomska jednakost i obrazovanje.
“Jaz u ovoj zemlji između bogatih i siromašnih je sve veći, što podstiče veliku netrpeljivost i strah i rezultira nečim što trenutno vidimo u Velikoj Britaniji”, ističe Lag.
Mlađi birači imaju različite stavove o ekonomskim pitanjima, ali su socijalno liberalniji od starijih. Džejs Laker iz Vermonta bio je najmlađi delegat na ovogodišnjoj konvenciji Republikanske stranke u Klivlendu.
“Veliki broj mladih je više orijentisan ka slobodama, malo liberalniji od starijih republikanaca i zbog toga na kraju gubimo izbore. Mladi Republikanci su došli ovdje da kažu šta misle.”
Aja Elamrusi, Amerikanka egipatskog porijekla, saglasna je u pogledu važnosti glasova milenijalaca i onoga što mladi Amerikanci ponekad uzimaju zdravo za gotovo.
“Glasanje je osnova demokratske zemlje. Ovdje živimo udobnim životom, ako ga uporedite sa onim u Egiptu. Možete da se zaposlite sa 16 godina i zarađujete novac, što se tamo ne događa.”
Novi birači su na prethodnim izborima obično bili naklonjeniji demokratama i nezavisnima, nego republikancima. Međutim, uspon Donalda Trampa kao kandidata koji je protiv establišmenta, privukao je pažnju pojedinih birača, među kojima je i Kristijan Martinez.
“Osim njegovih radikalnih izjava, vjerujem da je veoma dobro povezan kada je riječ o postavljanju ekonomije na snažne osnove. Ekonomija je veoma krhka, ali može da nam obezbijedi besplatnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje. Ako je naša ekonomija slaba, onda ne možemo da uradimo ništa.”
Elamrusi, kao pripadnik manjina, kaže da je plaši sama ideja Trampa kao predsjednika.
“Ideja da njegova retorika postane nešto normalno. Da može da izazove nasilje odnosne pretvori mirnu debatu u fizičko nasilje. Tu nastaju problemi.”
Bez obzira na to da li vole ili ne vole jednog ili oba kandidata, ovi birači su saglasni u pogledu jedne stvari.
“Klinton je na jednoj, a Tramp na drugoj strani”, navodi Amanda Lag.
I kao što Lag voli da kaže: “Ako niste za stolom, onda ste na jelovniku”.