Dok ukrajinske trupe na većem broju mjesta testiraju rusku odbranu u okviru ljetne kontraofanzive, analitičari kažu da je Moskva naučila iz svojih grešaka i neuspjeha tokom gotovo 16-omjesečnog rata, te da je poboljšala svoje oružje i vještine.
Rusija je izgradila snažna utvrđenja duž linije fronta od 1.000 kilometara, usavršila svoje elektronsko oružje kako bi smanjila prednost Ukrajine u borbi dronovima i pretvorila teške bombe iz svog ogromnog arsenala iz doba Hladnog rata u precizno navođenu municiju sposobnu da pogodi mete bez dovođenja u opasnost svojih aviona.
Promijenjena ruska taktika, zajedno sa povećanim brojem trupa i unapređenim naoružanjem, mogla bi da predstavlja ozbiljan izazov za Ukrajinu i oteža joj da postigne brzu i odlučujuću pobjedu, prijeteći da rat pretvori u dugu bitku iscrpljivanjem.
Načelnik združenog Generalštaba američke vojske general Mark Mili rekao je u utorak u intervjuu za Asošijeted pres da, iako je ukrajinska vojska dobro pripremljena, kako vrijeme bude prolazilo, “to će dugoročno biti borba naprijed-nazad”.
Najviše pažnje prošle sedmice bilo je usmjereno na katastrofalne poplave na jugu Ukrajine, prouzrokovane uništenjem brane Nova Kahovka za šta dvije strane krive jedna drugu.
Istovremeno, ukrajinske trupe pokrenule su seriju napada na nekoliko dijelova fronta, u kojima su do sada ostvarile marginalne pomake protiv višeslojne ruske odbrane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u subotu da su u toku kontraofanzivne i odbrambene akcije protiv ruskih snaga, dodajući da su njegovi komandanti "pozitivno" nastrojeni u smislu njihovog uspjeha. Ukrajinske vlasti nisu potvrdile da je kontraofanziva počela u punom obimu.
Ričard Barons, penzionisani general koji je predvodio Komandu združenih snaga Ujedinjenog Kraljevstva, kaže da je ruska vojska izgradila odbrambene linije „po udžbenicima” i prilagodila svoju taktiku nakon brzog povlačenja iz širokih područja Harkova i Hersona prošle godine, usljed žestokih ukrajinskih udara.
Barons je ukazao na poboljšanu sposobnost Rusije da se suprotstavi i koristi bespilotne letjelice, da napada urajinsku artiljeriju i tenkove, kao i na to da je Moskva naučila da ključne komandne štabove i skladišta municije drži izvan dometa artiljerije.
„Ako sve to saberete, svi znaju da će ovo biti teža borba nego borba za Herson ili Harkov u jesen prošle godine“, kaže Barons.
„Ljudi još kao mjerilo koriste ta dva uspjeha - a to jesu bili uspjesi - što mislim da je nepravedno i nerazumno u datim okolnostima“.
On dodaje da je Rusija na dugu liniju fronta postavila veći broj vojnika za zaštitu, iako postoji mogućnost da su mnogi od njih loše obučeni.
Na početku invazije na Ukrajinu, ruski vojni konvoji su se protezali kilometrima i tako postajali lak plijen ukrajinskoj artiljeriji i dronovima, kao na primjer tokom neuspjelog pokušaja zauzimanja Kijeva.
Uprkos drugim problemima, poput povlačenja sa velikih područja na istoku i jugu, kao i toga što su ukrajinske rakete potopile rusku krstaricu „Moskva“, Rusija se ukopala da odbrani široke dijelove ukrajinske teritorije koje je zauzela na početku invazije. Prošlog mjeseca preuzela je kontrolu nad gradom Bahmut na istoku zemlje, nakon najduže i najkrvavije bitke u ratu.
Ipak, osnovne ruske slabosti ostaju.
Ruske trupe i dalje pate od niskog morala, suočavaju se sa nedostatkom municije, a koordinacija između jedinica je i dalje loša. Odnosi između regularne vojske i privatne plaćeničke grupe Vagner su sve više zaoštreni.
Glavni faktor koji još limitira sposobnost Rusije bila je njena odluka da svoje vazdušne snage ne šalje duboko na ukrajinsku teritoriju, nakon što su u početnim fazama rata pretrpjele velike gubitke. Njihovi pokušaju da unište ukrajinsku protivvazdušnu odbranu su propali, a zahvaljujući zalihama zapadnog naoružanja, Ukrajina sada predstavlja još veći izazov za ruske avione.
Barons kaže da je od suštinskog značaja za vojne vođe u Kijevu da nastave da borbene avione svog protivnika drže dalje od svog vazdušnog prostora.
Ukrajinski vojni analitičar Oleg Ždanov napominje da je Moskva zadržala brojčanu prednost u trupama i oružju, uprkos svim slabostima, dodajući da iako koristi hladnoratovski arsenal, poput tenkova iz 1950-ih godina, to oružje i dalje može dobro da funkcioniše.
“Nije važno koje tenkove imaju, imaju ih na hiljade”, rekao je Ždanov, uz napomenu da je Rusija mnoge od njih koristila kao stacionarno oružje u svojim odbrambenim linijama, uključujući i region Zaporožja, gde su se pokazali efikasnim.
Takođe je naveo da je Rusija imala uspjeh u pogađanju ukrajinskih vojnih skladišta, oslanjajući se na moskovske agente i saradnike, ali je rekao da su takvi gubici "podnošljivi".
Još jedna promjena, objašnja Ždanov, je što je Rusija umjesto taktičkih grupa veličine bataljona na početku rata počela da koristi manje jedinice.
Dodatno, ruske vazdušne snage, koje djeluju iz daljine, su modernizovale svoje zalihe bombi i pokazale se efikasnim - bombe od 500 kilograma uz dodatak GPS navigacije mogu nanijeti veliku štetu.
„Sovjetski Savez je proizveo te bombe u nebrojenim količinama“, rekao je Ždanov, dodajući da ih Rusi bacaju i do 50 dnevno za „veliki psihološki efekat“.
Ovakva i slična prillagođavanja omogućavaju ruskim vadzušnim snagama da bez rizika od gubitka aviona vrše udare na Ukrajinu.
"Iako ima samo ograničenu preciznost, veličina ove municije predstavlja ozbiljnu prijetnju", naveo je u svom izvještaju londonski istraživački centar RUSI koji se fokusira na pitanja odbrane i bezbjednosti, dodajući da Rusija radi na unapređenju njihove preciznosti.
U izvještaju stoji da su ruski inženjeri uznapredovali u izgradnji utvrđenja na terenu i složenih prepreka duž linije fronta, uključujući betonski ojačane rovove i komandne bunkere, bodljikave žice, jarke, protivtenkovske prepreke ili "zmajeve zube", kao i kompleksna minska polja, što sve predstavlja „veliki taktički izazov za ukrajinske ofanzivne operacije“.
U izvještaju se kao ostala poboljšanja navode bolja termička kamuflaža za tenkove, brže respoređivanje artiljerije na različite pozicije, kao i integrisane napade artiljerije i dronova, dok su ruski sistemi elektronskog ratovanja uništavali oko 10.000 ukrajinskih dronova mjesečno, te mogli presretati i dešifrirati ukrajinske taktičke komunikacije u realnom vremenu.
Takođe su naučili da presreću rakete navođene GPS-om ispaljene bacačima koje je isporučio Zapad, poput američkih HIMARS-a, koji su ranije osramotili Ruse i nanijeli im veliku štetu.
Ruska vojska je "sposobna da poboljša i evoluira svoje korišćenje ključnih sistema", naveli su iz RUSI-ja, uz napomenu da bi Moskva mogla imati problema da odgovori na slična brza prilagođavanja Kijeva, zbog čega bi njene jedinice "vjerovatno brzo izgubile koordinaciju".
