Obaveza novinara da otkrije izvor, na zahtjev državnog tužioca, bila bi teška povreda povjerljivosti izvora novinara, ocijenjeno je iz međunarodne organizacije Reporteri bez granica.
"Ako novi Zakon o medijima stupi na snagu, to će biti još jedan udarac slobodi medija u Crnoj Gori, koja je već na 105. mjestu indeksa Reportera bez granica. Vrlo uznemiravajuće je što se čini da Zakon, umjesto poboljšanja medijskog okruženja ima politički cilj služenja interesima Vlade. Na to upućuje činjenica da ga je vladajuća većina odobrila bez opšteg političkog konsenzusa (bez podrške opozicije) i trebalo bi da stupi na snagu neposredno prije parlamentarnih izbora zakazanih za 30. avgust", kaže šef odsjeka za Evropsku uniju i Balkan, Pavol Szalai za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Zbog toga, predsjednik Crne Gore (Milo Đukanović) ne bi trebalo da potpiše Zakon i trebalo bi da ga vrati parlamentu na izmjene (amandmane), poručuje Pavol Szalai.
Skupština Crne Gore je u ponedjeljak, 27. jul, glasovima vladajuće koalicije usvojila novi Zakon o medijima, na osnovu kojeg novinar na zahtjev Tužilaštva mora odati izvor ako je to "neophodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta, zaštite zdravlja”.
Szalai smatra da je zaštita povjerljivog novinarskog materijala od objavljivanja osnovni uslov za slobodu medija:
"Bez toga je ugrožena vitalna uloga novinara u demokratskom društvu i rizikuje se da izvori budu odvraćeni od dijeljenja informacija od javnog interesa sa medijima. Čak i u vrijeme kriznih situacija, novinari moraju da budu u mogućnosti da komuniciraju sa svojim izvorima ali na povjerljiv način", ukazuje Szalai.
Šta kažu u Evropskoj komisiji?
Zaštita novinarskih izvora presudna je za slobodu medija, a obaveza njihovog otkrivanja ozbiljno je uplitanje u slobodu izražavanja, koja bi morala da se ograniči samo na izuzetne slučajeve, ocijenili su iz Evropske komisije (EK) za RSE.
"Važno je da crnogorski pravni okvir pruži uslove koji će doprinijeti efikasnoj slobodi izražavanja, što je jedna od osnovnih vrijednosti Evropske unije, presudna u procesu pridruživanja Crne Gore Uniji", rekla je za RSE portparolka EK Ana Pisonero.
Prema riječima Pisonero, momenat usvajanja Zakona odgovornost je crnogorskih vlasti.
Zakon je usvojen mjesec uoči parlamentarnih izbora. Uprkos brojnim upozorenjima medijske zajednice i građanskog sektora, Vlada je u tekst novog Zakona uvela spornu normu kojom od novinara traži da u određenim okolnostima otkrije izvor informisanja.
Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Milka Tadić-Mijović kaže da je Zakon korak unazad za ionako problematičnu slobodu medija u Crnoj Gori.
"Bojim se da ovaj novi Zakon o medijima neće doprinijeti da se medijske slobode ojačaju, nego će novinari biti u još većoj opasnosti. Zato što se bojim da se ova odredba, da se izvori u određenim slučajevima moraju otkrivati, može jako zloupotrebljavati u državi kakva je Crna Gora, koja ima problema i sa pravom, i sa pravdom, i sa nezavisnim medijima”, kaže za RSE Milka Tadić-Mijović.
Pritisci na medije i korupcija na najvišem nivou
Marko Vešović, novinar lista Dan, kaže da je novi Zakon o medijima još jedan vid pritiska na medije koji se bave problemima organizovanog kriminala i korupcije.
"Posebno korupcije na najvišem nivou unutar vlasti. Lično nemam nikakvu dilemu da je cilj samo jedan, što je moguće više zastrašiti ljude koji žele da se ozbiljno bave novinarstvom i ograničiti im mogućnost da se upuštaju u istraživanja korupcionaških i mafijaških afera u koje su najčešće upleteni najistaknutiji državni funkcioneri", kaže Vešović.
I ministar kulture Aleksandar Bogdanović se tokom skupštinske rasprave osvrnuo na, za novinare spornu, odredbu Zakona koja se tiče identifikacije izvora.
"Mi smo uzeli u obzir sve ono što su bili stavovi i Savjeta Evrope kroz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava, da je zaštita izvora informacija pravilo a da izuzeće postoji samo u Zakonom predviđenim okolnostima, u slučajevima kada su alternativne mjere za otkrivanje informacija iscrpljene", rekao je Bogdanović.
I crnogorska opozicija je kritikovala novo zakonsko rješenje. Poslanik Srđan Milić upozorio je ministra Bogdanovića da se medijski zakoni ne usvajaju mjesec dana uoči parlamentarnih izbora.
"Venecijanska komisija (VK) sugerisala je da se medijski zakoni ne usvajaju u izbornoj godini", kazao je Milić na Odboru za politički sistem.
"Vlada je bila čvrsta pri stavu da se promijeni dosadašnja norma kako bi novinari bili prinuđeni da na zahtjev tužioca otkriju izvor informacija. Svi koji se bave novinarstvom znaju da je to ubistvo istraživačkog novinarstva”, kazao je poslanik Neđeljko Rudović.
Poslanik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić ocijenio da sporna suština zakona.
"Ključno pitanje slobode novinarstva je zaštita novinarske tajne. Suština istraživačkog novinarstva i suština onoga zbog čega novinari gube život, najprostije rečeno. Ovo je srce slobode novinarstva u svim zemljama a pogotovo u zemljama koje su hibridne na putu ka demokratiji", ocijenio je Krivokapić.
Kakve su kazne?
Novim Zakonom o medijima nijesu propisane kaznene odredbe za novinare koji odbiju da otkriju izvor na zahtjev tužioca već će se u tom slučaju primjenjivati Krivični zakonik Crne Gore, objašnjava novinar Marko Vešović.
"I to kao i za svako drugo lice koje odbija da sarađuje u istrazi, što samo po sebi povlači mogućnost određivanja zatvorske kazne. Vrlo je realna mogućnost da novinari koji će otkrivati informacije i objavljivati ih, ukazujući na propuste nadležnih organa, kad se od njih bude tražilo da otkriju izvor informacija a oni to odbiju, na kraju završiti iza rešetaka. Gledaćemo, u nekoj finalnoj fazi, i takav vid pritisaka i represija na ljude koji se bore za opšte dobro a protiv kriminala i korupcije u Crnoj Gori", kazao je Vešović.
Vešović se ipak nada da će pritisak međunarodnog faktora, medija i nevladinog sektora možda rezultirati korekcijom sporne norme.
"Zakon ima za cilj da spriječi istraživačko novinarstvo, a samim tim i otkrivanja korupcije, kriminala i drugih nezakonitosti ocjenjuje, za RSE Vuk Maraš, direktor regionalne Medijske asocijacije jugoistočne Evrope. Maraš kaže da se time šalje loša poruka svim novinarima i jer će država koristiti represivni aparat kako bi otkrivala njihove izvore.
"Poenta je da se identitet izvora čuva kako bi oni i dalje mogli da preko medija ukazuju na korupciju, kršenje zakona i druge nezakonitosti u sistemu, koje se bez njih ne bi otkrile", poručuje Maraš.
Zakonom država postiže dva efekta: novinarima poručuje da neće moći da sačuvaju identitet izvora a izvorima da neće biti zaštićeni, smatra Maraš.
Poručuje da će mediji u narednom periodu morati da vode sudske postupke i da probaju da zaštite identitet izvora.
"Kao profesija, moraćemo da se borimo svim dozvoljenim sredstvima i pokažemo Vladi da neće uroditi plodom uništavanje istraživačkog novinarstva ovakvim neprihvatljivim rješenjem. Tu je Ustavni sud, zakoni, Sud za ljudska prava u Strazburu", poručuje Maraš.
Ministarstvo kulture je u januaru 2018. počelo rad na ovom Zakonu.