Članovi Predstavničkog doma američkog Kongresa nisu uspjeli u utorak, u prvom krugu glasanja, da izaberu novog predsjedavajućeg s obzirom na to da ni jedan kandidat nije osvojio potrebnu većinu glasova.
Republikanska većina je za taj položaj kandidovala konzervativnog kongresmena iz Ohaja Džima Džordana, koji međutim nije uspio da pridobije dovoljnu podršku svojih kolega u prvom krugu. Očekuje se da se glasanje nastavi u srijedu.
Džordan, bliski saveznik bivšeg predsjednika Donalda Trampa, osvojio je 200 glasova - mnogo manje od potrebnih 217 - dok je 20 republikanaca glasalo protiv njega. Svih 212 demokrata glasalo je za svog lidera, Hakima Džefrisa.
S obzirom na to da republikanci imaju tijesnu većinu, Džordan može da izgubi samo nekoliko republikanskih glasova. Konzervativci u donjem domu američkog Kongresa vodili su intenzivnu kampanju da ubijede svoje kolege da podrže Džordana, pripadnika tvrde struje u Republikanskoj stranci, koji bi na mjestu predsjedavajućeg zamijenio smijenjenog Kevina Mekartija.
Džordan, predsjedavajući Odbora za pravosuđe, je tokom tajnog glasanja u petak osvojio najveću podršku za kandidaturu za predsjedavajućeg, ali je druga runda izjašnjavanja pokazala da bi više od 50 republikanaca glasalo protiv konzervativnog kongresmena pred punim sastavom Predstavničkog doma.
Od tada, uz pomoć bivšeg predsjednika Donalda Trampa i pojedinih u konzervativnim medijima, Džordan je uspio da pridobije podršku značajnog broja kolega koje su se prvobitno protivile njegovoj kandidaturi. Međutim, potrebno je da ga podrže gotovo svi republikanci da bi bio izabran za predsjedavajućeg.
Republikanci imaju 221 mjesto u Predstavničkom domu, a demokrate 212.
I dok republikanci pokušavaju da izaberu predsjedavajućeg, nova kriza izbila je na Bliskom istoku, ruske trpe krenule su u novu ofanzivu u Ukrajini, a Amerika se približava novom roku za usvajanje budžeta u novembru bez kojeg bi vlada mogla da bude zatvorena.
Eksperti kažu da ima vrlo malo, ako ih i uopšte ima, presedana za situaciju u kojoj je polovina Kongresa bez lidera tokom tako nestabilnog perioda. Pojedini su zabrinuti zbog poruke koja se time šalje američkoj javnosti i saveznicima i protivnicima širom svijeta.
Korijen problema
Mandat Kevina Mekartija na položaju predsjedavajućeg počeo je u januaru, nakon maratonskog glasanja u 15 rundi tokom kojeg je kongresmen iz Kalifornije ponudio ustupke pripadnicima esktremne desnice u Republikanskoj stranci da bi bio izabran.
To je obuhvatalo i pravilo prema kojem je dovoljno da samo jedan član donjeg doma Kongresa zatraži smjenu predsjedavajućeg da bi se o tome glasalo pred punim sastavom Predstavničkog doma.
Kongresmen Met Gejc pozvao se na to pravilo 3. oktobra, nakon čega je osmoro republikanaca uz sve demokrate glasalo za Mekartijevu smjenu. Republikanska većina je toliko tijesna, da samo četvoro republikanaca može da glasa suprotno od svojih kolega da bi stranka zadržala kontrolu po bilo kojem pitanju.
Od Mekartijeve smjene, kongresmen Patrik Mekhenri obavlja funkciju vršioca dužnosti predsjedavajućeg, ali nema pravo da saziva glasanje o zakonskim prijedlozima.
Republikanci se sada pripremaju da glasaju o Džordanu, bliskom Trampovom savezniku koji je, između ostalog, podržao njegove lažnje tvrdnje da su predsjednički izbori 2020. godine pokradeni.
Bez glasanja o Izraelu
Ekstremistička grupa Hamas je 7. oktobra izvela brutalni napad na više zajednica širom južnog Izraela i ubila više od 1.400 ljudi, među kojima su stariji i djeca. Ekstremisti su takođe u Pojas Gaze odveli gotovo 200 taoca.
Pod normalnim okolnostima, Predstavnički dom bi vjerovatno usvojio zajedničku rezoluciju u kojoj bi bili podržani Izraelci, ili bi možda preduzeo korake da osigura isporuku vojne i humanitarne pomoći izraelskoj vladi.
Međutim, bez predsjedavajućeg, Predstavnički dom ne može da reaguje na krize.
Vilijam Galston, viši saradnik u Institutu Brukings, kaže za Glas Amerike da je zabrinut zbog poruke koju disfunkcionalni Kongres šalje ostatku svijeta.
"Paraliza u Predstavničkom domu spriječila je usvajanje mjera za podršku Izraelu u ovom opasnom trenutku. Nemogućnost američke vlade da djeluje po tom pitanju, po pitanju pomoći Ukrajini i budžeta za aktuelnu fiskalnu godinu slabi povjerenje u američko liderstvo širom svijeta", naveo je Galston u pisanom odgovoru na pitanja Glasa Amerike.
Ukrajina i budžet
Predstavnički dom takođe ne može da preduzima mjere kada je riječ o drugim važnim pitanjima.
Administracija predsjednika Džoa Bajdena traži da se odobri dodatna vojna i humanitarna pomoć Ukrajini da bi mogla da se odbrani od ruske invazije. Od kako je Predstavnički dom ostao bez presjedavajućeg, Rusija je krenula u novi napad na grad Avdivka, sjeverno od grada Donjecka, dijela ukrajinske teritorije koju su zauzele ruske snage.
Bajden je u intervjuu za emisiju televizijske mreže CBS njuz “60 minuta”, u nedelju, ponovo tražio od Kongresa da odobri pomoć za Ukrajinu i Izrael. Međutim, dio republikanaca u Predstavničkom domu, među kojima je i kandidat za predsjedavajućeg Džordan, skeptičan je u pogledu nastavka pomoći Kijevu.
Istovremeno, ističe rok za usvajanje više zakonskih prijedloga za finansiranje vlade. Ako se ne usvoje, vlada bi bila djelimično zatvorena od sredine novembra.
Predstavnički dom i Senat su krajem septembra usaglasili privremeni budžet da bi izbjegli zatvaranje vlade do novembra. Međutim, dok Predstavnički dom pokušava da izabere novog lidera, nije postignut veliki napredak po pitanju budžeta, što povećava vjerovatnoću da će vlada biti zatvorena.
"Bez kormila"?
"Šire gledano, nema mnogo istorijskih presedana za ovu situaciju", smatra Den Mehafi, potpredsjednik i direktor za politiku u Centru za istraživanje predsjedništva i Kongresa.
Mehafi za Glas Amerike kaže da kriza u Predstavničkom domu primorava Amerikance da se zapitaju da li je ta institucija bez kormila. Strahuje se i šta će se dogoditi ako dođe do ozbiljnije krize.
"Zamislite da imamo problem sa Predstavničkim domom, gdje predsjedavajući ne može da obavlja svoju dužnost. Ovo pokazuje da je teško popuniti tu poziciju ili omogućiti vršiocu dužnosti da uradi nešto više u tom slučaju", upozorava Mehafi.
Naučene lekcije
Tom Dejvis, bivši republikanski kongresmen koji je zastupao sjeverni dio Virdžinije u Predstavničkom domu od 1995. do 2008. godine, kaže da smo trenutno svjedoci kako grupa relativno novih članova Predstavničkog doma uči kako stvari fukcionišu u Vašingtonu.
“Kada sam ja bio tamo, imali smo većine od 5 do 6 mjesta, i funkcionisali smo bez problema zato što smo prepoznali da morate da radite kao tim, da pristajete na kompromise", kaže Dejvis za Glas Amerike.
Sada, kako ističe, "imate novu grupu ljudi koji ne znaju kako vlada može da funkcioniše" i poslati su da samo govore "NE" i "zaustavite onog drugog".
Dejvis smatra da kriza, kratkoročno gledano, šteti "republikanskom brendu". Međutim, dugoročno ,bivši kongresmen ne vjeruje da će ozbiljno naškoditi stranci.
"Izbori su za godinu, i jednom kada imenujete predsjedničkog kandidata, to obično privuče svu pažnju", zaključuje Dejvis.
