Današnjim dolaskom u Brisel britanskog državnog sekretara za izlazak Velike Britanije iz EU, Dejvida Dejvisa, praktično su započeli pregovori Londona i Brisela o razdruživanju. Vremena do roka za okončanje pregovora, marta 2019. je malo, a posla mnogo, kao I razlika u stavovima - što obećava teške pregovore sa neizvjesnim ishodom.
Nakon što je krajem marta aktiviran član 50 Lisabonskog sporazuma, dva tima za pregovore o razilasku su konačno za istim stolom, nastojeći da postignu , generalno, slične ciljeve, ali imajući na umu različite puteve do njih.
"Naš cilj je jasan, prije svega moramo da se pozabavimo svim neizvjesnostima koje donosi Bregzit. Prije svega problemima sa kojima bi se mogli suočiti evropski gradjani ali i kompanije i ukupni evropski interesi, ali i pitanju granica, posebno u Irskoj. Nadam se da ćemo moći da identifikujemo prioritete i vremenske okvire. To bi mi dozvolilo da kasnije ove sedmice informišem evropske lidere da smo pregovore o Bregzitu započeli na konstruktivan način.", poručio je Mišel Barnije, glavni evropski pregovarač o Bregzitu.
"Ovdje sam da napravimo nove i posebne odnose sa EU. Prije svega, naše misli su sa onima pogodjenim tenrorističkim napadom u Londonu prošle noći i ranije tragedijom u Portugalu. U izazovno vrijeme kao što je ovo podsjećamo se vrijednosti i odlučnosti koju dijelimo sa najbližim saveznicima u Evropi. Više je onoga što nas ujedinjuje, nego onoga što nas dijeli. Iako nas očekuje izazovno vrijeme ispred nas, učinićemo sve kako bi smo sačinili sporazum u najboljem interesu svih gradjana. Zato započinjemo pregovore na kostruktivan način, odlučni da izgradimo snažne i posebne veze sa našim saveznicima i prijateljima u EU", kaže državni sekretar zadužen za izlazak Velike Britanije iz EU Dejvid Dejvis.
Izjave zvuče optimistično dok je stvarnost nešto drugačija: račun koji će tokom pregovora Evropljani isporučiti Ostrvu za odlazak dostiže čak 100 milijardi eura. Za toliko novca će britanskim odlaskom ostati zakinuti svi projekti i evropski budzet, koji je svojevremeno svojim potpisom garantovala i britanska vlada.
Sasvim sigurno niko od ostatka Evrope nije voljan to umjesto Britanaca da plati i evropski pregovarač nema ovlaštenje da tu svotu suprotnoj strani jednostavno oprosti. Zatim, tu je i pitanje prava više od tri miliona Evropljana koji trenutno žive i rade na Ostrvu i ne manje komplikovano pitanje budućeg razgraničenja izmedju Velike Britanije i EU, posebno izmedju Irske i Sjeverne Irske. Tek onda priča o budućnim odnosima koji, upozoreno je više puta sa evropske strane, nikada neće biti tako povoljni za Britance kao što su bili dok su unutar Unije.
Imajući na umu sve okolnosti i činjenicu da je Bregzit loša vijest za EU, kao i dobar dio Britanaca, kao i oslabljenu poziciju britanske premijerke, teško je biti optimista da će pregovori teći lako I brzo. Ipak, prilično optimistično, sem dvojice šefova pregovaračkih timova, zvučala je i nedana najava predsjednika
Evropskog savjeta da bi dio pregovora o budućim odnosima mogao započeti još ove jeseni, čcim se postigne dovoljan napredak u sporazumu o razvodu. Mudrije bi bilo da je rekao "ako".