Kontroverzna italijanska politika zadržavanja migranata u pritvorskim centrima u Albaniji radi procesuiranja naišla je na pravnu blokadu jer su sudije u Rimu ove sedmice zatražile od Suda pravde Evropske unije (EU) pojašnjenje zakonitosti takvog postupanja. Sudijama iz EU bi mogli biti potrebni mjeseci ili godine da donesu odluku.
Sudije posebnog suda za imigraciju u Rimu proslijedile su predmet sudu EU u Luksemburgu, nakon što su odbile da odluče o zahtjevu vlade za pritvaranje nekoliko migranata u procesnim centrima u Albaniji.
Ovakva odluka izazvala je onlajn prepirku između italijanskog predsjednika i američkog milijardera Ilona Maska, koji je kritikovao odluku italijanskih sudija.
Premijerka Italije Đorđa Meloni postigla je u februaru dogovor sa Albanijom da se migranti procesuiraju u toj balkanskoj zemlji. Nekoliko evropskih zemalja pomno prati plan, jer takođe žele da procesuiraju migrante u trećim zemljama.
Italija je izgradila dva centra za zadržavanje migranata u Albaniji, a cijena njihovog funkcionisanja u narednih pet godina je više od 650 miliona dolara. Centri su označeni kao italijanske granične zone i njima upravljaju italijanski zvaničnici.
Plan Rima je da migrante spašene u međunarodnim vodama preveze direktno u pritvorske centre u Albaniji, da ubrza njihove zahtjeve za azil i što prije vrati one koji ne dobiju azil u njihove zemlje porijekla.
Italija se nadala da će u centrima obrađivati 3.000 migranata mjesečno, te da će to biti glavni faktor odvraćanja od neregularnih migracija. Međutim, do sada su samo 24 migranta iz Egipta i Bangladeša poslata u Albaniju i svi su vraćeni u Italiju po nalogu specijalnog suda za imigraciju u Rimu.
Sudije su se pozvale na nedavnu presudu suda EU da se nijedna zemlja porijekla ne može smatrati bezbjednom, ako su njeni dijelovi opasni. Italijanske sudije sada traže dodatna pojašnjenja o tome šta predstavlja bezbjednu zemlju porijekla, kaže Andreina De Leo, stručnjakinja za evropsko imigraciono pravo na Univerzitetu u Mastrihtu u Holandiji.
„Pogranični postupak u Italiji se primjenjuje na osnovu ovog koncepta 'bezbjedne zemlje porijekla'. Zemlje članice [EU] mogu odrediti treće zemlje kao bezbjedne zemlje porijekla samo ako su te zemlje bezbijedne u cijelosti”, kazala je De Leo za Glas Amerike.
“Italijanski sudija rekao je da je Sud pravde odredio da zemlje moraju biti bezbjedne u potpunosti, ali obrazloženje koje je dovelo do ove odluke može se primijeniti i na izuzetke koji se ne zasnivaju samo na teritorijalnom izuzetku, već [takođe] i na grupe", dodaje ona. "Tako, na primjer, Bangladeš i Egipat, takođe Tunis, generalno jesu bezbjedni - ali nisu bezbjedni za homoseksualce, one koji se bore za ljudska prava i druge kategorije".
De Leo ne očekuje odluku suda najmanje godinu dana: "Dakle, to znači da je ova [politika] blokirana".
Odluka suda EU imala bi primat u odnosu na talijansko zakonodavstvo.
Kritike
Italijanska premijerka Meloni kritikovala je to kako su italijanske sudije interpretirale direktive EU, jer sve to predstavlja veliku prepreku za njenu ključnu politiku čiji je cilj smanjenje neregularnih migracija.
Govoreći prošlog mjeseca u Senatu Italije, ona je sporazum sa Albanijom nazvala "novim, hrabrim, putem bez presedana, ali koji savršeno odražava evropski duh".
Zamjenik premijera Mateo Salvini, kojem se trenutno sudi zbog navodnog sprečavanja pristajanja čamca za spašavanje migranata dok je bio ministar unutrašnjih poslova 2019. godine, rekao je da su italijanske sudije donijele "odluku koja ugrožava bezbjednost i novčanike Italijana".
Meloni je takođe dobila podršku od Maska, američkog milijardera i saveznika novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa. Odgovarajući na odluku italijanskog suda, Mask je na svojoj platformi Eks napisao: "Ove sudije moraju da odu", a kasnije ih je opisao kao "neizabranu autokratiju".
Italijanski predsjednik Serđo Matarela kritikovao je Maskovo mješanje, navodeći da "mora poštovati suverenitet Italije".
Italija je dugo bila na prvoj liniji evropske migracijske krize. Više od 58.000 migranata je ove godine u tu zemlju ilegalno stiglo morem, iako je to 60 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.
U cijeloj EU vlade su pod pritiskom da smanje imigraciju, a nekoliko njih razmatra dogovore, poput onog između Italije i Albanije, za obradu migranata u trećim zemljama. Novi Pakt EU o migraciji i azilu - kojeg su zemlje članice odobrile u aprilu - trebao bi stupiti na snagu 2026. godine i olakšće državama članicama pritvaranje migranata na granici, kaže De Leo.
„To znači da će od 2026. godine nadalje one imati novi teren za stavljanje ljudi u [ubrzane] granične procedure. Ono što mislim je da će do trenutka kada Sud pravde EU donese odluku, vjerovatno doći vrijeme da se počne primjenjivati novi zakon, tako da to neće biti važno”, dodaje De Leo.
