NATO pokreće novu misiju zaštite podmorskih kablova u regiji Baltičkog mora, nakon niza incidenata koji su pojačali strah od ruske sabotaže i špijuniranja u tom strateškom regionu, izjavio je u utorak generalni sekretar alijanse Mark Rute.
On je naveo da će misija, nazvana Baltički stražar, uključivati brodove, pomorske patrolne avione i flotu pomorskih dronova kako bi obezbijedili "poboljšani nadzor i odvraćanje".
"Širom alijanse, vidjeli smo elemente kampanje za destabilizaciju naših društava putem sajber napada, pokušaja atentata i sabotaža, uključujući moguću sabotažu podmorskih kablova u Baltičkom moru", rekao je Rute novinarima, nakon sastanka u Helsinkiju sa zvaničnicima baltičkih nacija u okviru grupe "Saveznici baltičkog mora".
Najavljujući misiju, Rute je napomenuo da je više od 95 odsto internet saobraćaja osigurano putem podmorskih kablova, a 1,3 miliona kilometara kablova garantuju finansijske transakcije u vrijednosti od 10 hiljada milijardi dolara svakog dana.
Dok je trajao sastanak u Helsinkiju, na poljskom državnom emiteru "TVP World" pojavili su se izvještaji da je brod koji pripada ruskoj "floti u senci" viđen kako kruži oko gasovoda koji vodi od Norveške do Poljske. Flotu čine stotine starih tankera nejasnog vlasništva koji izbjegavaju sankcije i održavaju prihod od nafte za Moskvu.
Rute je rekao da protivnici NATO-a moraju da znaju da alijansa neće dozvoliti napade na svoju ključnu infrastrukturu, ističući "da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da se pobrinemo da uzvratimo, da možemo da vidimo šta se dešava i onda preduzmemo sljedeće korake kako bismo bili sigurni da se to više ne ponovi".
Na sastanku su učestvovali lideri Finske, Njemačke, Poljske, Danske, Švedske, Letonije, Litvanije i Estonije.
Saveznici Baltičkog mora su saopštili da "zadržavaju svoja prava, u skladu s međunarodnim pravom, da preduzmu mjere protiv svih plovila za koje se sumnja da zaobilaze sankcije i ugrožavaju sigurnost, infrastrukturu i okoliš".
Naveli su da "rusko korišćenje takozvane flote u senci predstavlja posebnu prijetnju pomorskoj i ekološkoj bezbednosti", te da osim ugrožavanja podmorske infrastrukture, to takođe "značajno podržava finansiranje ruskog ilegalnog agresorskog rata protiv Ukrajine".
Zvaničnici su se obavezali da će "početi sa primjenom inovativnih rješenja, razvojem novih tehnologija za nadzor i praćenje sumnjivih plovila i podmorskim nadzorom".
Bezbednosnim strahovima su doprinijeli brojni incidenti. Dana 26. decembra, finska policija i graničari ukrcali su se na brod "Eagle S", povezan sa susjednom Rusijom, dok su istraživali da li je oštetio strujni kabl u Baltičkom moru i još nekoliko kablova za prijenos podataka.
Njemački kancelar Olaf Šolc je novinarima u Helsinkiju potvrdio da će Njemačka učestvovati u misiji. Upitan da li to znači da će Njemačka dati brodove ili avione za ozmatranje i da li je dao konkretnu ponudu, on je odgovorio:
„Učestvovaćemo sa svim što imamo u smislu pomorskih sposobnosti; to će varirati, u zavisnosti od konkretnih mogućnosti raspoređivanja".
Švedska je u nedjelju objavila da planira da doprinese sa do tri ratna broda kako bi povećala prisustvo alijanse u Baltičkom moru, dok pokušava da se zaštiti od sabotaže podmorske infrastrukture.
Pod pritiskom za više detalja o tome šta bi moglo biti uključeno u misiju, Rute je odbio dati konkretne podatke o broju brodova, navodeći da cifra može varirati iz sedmice u sedmicu i da"ne želimo da neprijatelja učinimo mudrijim nego što je već".
"Iskoristićemo cijeli niz mogućnosti koje kao imamo kao savez", rekao je Rute.
