Drugog, završnog dana skupa ministara odbrane NATO, zaključeno je kako sve više saveznica slijedi apel Vašingtona da izdvajaju više za zajedničku odbranu. Uz ovo, odlučeno je da "leteća" misija treninga iračkih snaga dobije čvrst okvir koji bi vodio osnivanju vojnih škola i akademija u Iraku, vodjenih od strane domaćih eksperata, obučenih od strane NATO.
Da li zbog kritika nove američke administracije ili što su shvatili da ukoliko žele modernu Alijansu, saveznici u nju moraju i ulagati, ali članice NATO su od trenda smanjenja izdvajanja za odbranu, prešle u trend dostizanja ulaganja ciljnih dva posto bruto nacionalnog dohotka. Vidno zadovoljan, generalni sekretar Jens Stoltenberg je na kraju drugog dana ministarskog sastanka u Briselu, to i potvrdio.
"Ostvarujemo napredak ali imamo još mnogo posla. Još 2014. smo odlučili da zaustavimo smanjenje izdvajanja i da postepeno povećavamo izdvajanja za odbranu do 2 odsto bruto-nacionalnog dohotka. Od tada, zaustavili smo rezanje troškova i sada, po prvi put nakon mnogo godina, vidimo da se više novca izdvaja za odbranu. Svi su obećali povećanje izdvajanja. Danas je to ostvarilo osam država, a do 2024. očekujemo da će petnaest njih imati ozdvajanja u visini od 2 posto bruto-nacionalnog dohotka", rekao je Stoltenberg.
Medju odlukama ministara izdvaja se procjena da nakon što je teroristička Islamska država vojno poražena, mora se više raditi na prevenciji, u ovom slučaju, što boljoj obučenosti iračkih vojnih snaga. Zato će dosadašnje povremene i "leteće" trening misije, koje je NATO provodio, prerasti u ozbiljan posao, koji bi trebao rezultirati vojnim školama i akademijama u Iraku, a po profesionalnim, NATO standardima.
"Sadašnji trening iračkih snaga je baziran na mobilnim timovima za trening. Timove šaljemo u Irak na ograničeno vrijeme i vraćaju se kući. Nekada iračke oficire šaljemo van Iraka na obuku, u zemlje saveznice i partnerske zemlje. Na primjer, Srbija trenira iračke oficire kao partnerska zemlja. Sada je ideja da idemo na čvršći koncept, baziran na trenerima baziranim u Iraku, obučenim od strane NATO, kojima bismo pomogli da organizuju vojne škole i akademije po profesionalnim, NATO standardima", objašnjava Stoltenberg.
Šef Alijanse je danas izrazio i želju da se dugi zastoj Makedonije na putu ka članstvu što prije okonča i da će posljednji diplomatski napori na rješavanju pitanja imena te države uroditi plodom, ne želeći da predvidja kada bi se makednoska zastava mogla zavijoriti pred NATO sjedištem. Pristup Makedonije vojnom savezu je, upravo zbog imena, još od 2008. blokirala Grčka.