Ministri inostranih poslova Evropske unije značajan deo redovnog decembarskog skupa posvetili su prilikama na Zapadnom Balkanu. Pozdravljen je napredak u odnosima Makedonije i Grčke, uz zabrinutost da nema napretka u dijalogu Beograda i Prištine. Brisel odbija odgovornost za zastoj u dijalogu, uz nadu da će, i pored sadašnjih teškoća, Beograd i Priština postići pravno obavezujući sporazum.
Kako se i očekivalo, veći dio rasprave ministara spoljnih poslova EU
posvećene Zapadnom Balkanu odnosio se na stanje dijaloga Beograda i
Prištine - ozbiljnu zabrinutost izaziva činjenica da je taj dijalog sada stao a, tvrde u Briselu, njegov nastavak je jedini put ka postizanju trajnog rješenja. Međutim, odbijaju da preuzmu odgovornost za sudbinu dijaloga - ona je samo u rukama Beograda i Prištine, kaže šefica evopske diplomatije Federika Mogerini.
"Postoji puna podrška nastavku dijaloga i njegovom pozitivnom završetku u vidu pravno obavezujućeg sporazuma, koji će da sadrži sva pitanja u vezi sa normalizacijom odnosa. Kada to kažem, naglašavam da dijalog ne pripada, nije odgovornost EU, niti njenih članica. Ja u njemu posredujem, ali dijalog pripada dvjema stranama kojima nudimo prostor, savjete, ali do njih je da utvrđuju agendu, brzinu i dubinu diskusije i, sasvim sigurno, da dođu do rezultata dijaloga".
Mogerini je dodala da bi EU volela da u rezultatu dijaloga vidi da se on bavi svim sada otvorenim pitanjima, na način da poštuje principe međunarodnog zakona i zakona EU.
"Želim posebno da naglasim bez etničkih podjela, ili još preciznije: kakav god dogovor o razgraničenju dvije strane moguće postignu, on ne bi trebalo da rezultira etnički čistim državama. Još uvijek sam optimista da se može postići pravno obavezujući sporazum po svim aspektima odnosa Beograda i Prištine. Trenutno imamo ozbiljne teškoće koje se moraju prevazići kako bi se za dijalog stvorila klima povjerenja i međusobnog uvažavanja".
Današnji ministarski sastanak je hrvatska strana iskoristila da
pokrene neka, kako je ministarka spoljnih poslova Marija Pejčinović Burić navela, stara, a još uvijek otvorena pitanja...
"Mi smo naglasili pitanje koje mi smatramo veoma važnim, a to je nespremnost Srbije da se suoči s pitanjima iz prošlosti, što onda otvara pitanje rešavanja svih drugih pitanja koji su posledica raspada bivše države, kao što je pitanje granice, ili pitanja koja proističu iz domovinskog rata, odnosno agresije na Hrvatsku, odnosno pitanja nestalih, pitanja suđenja za ratne zločine i tako dalje".
Iz Brisela je Prištini upućen još jedan poziv da hitno ukine mjeru stopostotnih carina na robu iz Srbije i BiH, dok evropski zvaničnici nisu željeli da komentarišu najavu kosovskih vlasti kako će Beogradu uskoro uvesti nove, još oštrije mjere.
