Političke elite Srbije i Kosova koriste proces normalizacije odnosa da bi se zadržale na vlasti, bez ikakve stvarne želje za normalizacijom i boljitkom po građane, a trenutak kada Beograd bude priznao Kosovo, biće tek početak prave normalizacije odnosa, rečeno je između ostalog na debati "Kosovo - Srbija: Šta predstavljamo jedni drugima", u okviru festivala kulture "Mirdita, dobar dan" koji se održava u Beogradu.
Mlade učesnike tribine i goste, koji su vreme rata na Kosovu 1998. i 1999. godine bili deca, ili koji su rođeni nakon rata, i drugog dana festivala čuvao je prsten jakih policijskih snaga koje su potpuno blokirale okolne centralne beogradske ulice za saobraćaj, proveravajući ko ulazi peške između barikada.
Prema rečima Emel Ajdini, aktivistkinje organizacije Integra sa Kosova, mladi sa Kosova većinom ne veruju da je moguće otputovati u Beograd bez problema, što je slučaj i sa mladima iz Srbije, kada je reč o Prištini. Nedostaju bazične informacije kako se živi u Beogradu, odnosno Prištini, a udžbenici istorije stvaraju osnov za lako narastanje mržnje.
"Narodi Zapadnog Balkana uopšte ne poznaju jedni druge, udžbenici istorije ih uče mržnji. Kad istorija u V ili VI razredu piše samo loše o Albancima, to normalno podstiče jezik mržnje. I šta će biti sutra kada se sretnu sa svojim vršnjaima, kako će razgovarati", upitala je ona.
Jovana Prusina, aktivistkinja Inicijative mladih za ljudska prava, bila je đak prvak kada je počeo rat na Kosovu i bombardovanje NATO-a, a kako je ispričala, kontekst tragičnih događaja zbog nedostatka kredibilnih informacija u javnosti Srbije, shvatila je tek mnogo kasnije.
"Mislim da mora da se razgovara sa mladima", rekla je ona, posebno po pitanju suočavanja sa prošlošću, odnosno šta su doživljavali ljudi na Kosovu i ljudi u Srbiji.
"Civilno društvo jedino redovno međusobno komunicira. Posao civilnog društva je jako veliki, ali to mora bolje, izdržljivije, tako da festival Merdita-Dobar dan u nekom momentu postane mejnstrim Beograda", istakla je Prusina.
Ispričala je kako ima mladih ljudi koji odu u Prištinu i iznenade se zato što je Priština grad. "Ljudi odu, pa se vrate i kažu 'uh, šta sam sve video i naučio'", kaže ona. Po povratku im bude teško, jer ne razgovaraju u društvu šta su sve videli, kao inače kad se vrate sa puta, već se suoče sa pitanjima "a šta si uopšte tamo radila kod 'Šiptara'".
Bojan Elek, koji je u Kosovskoj Mitrovici živeo kao dečak u vreme bombardovanja, danas aktivista Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, rekao je da su rat na Kosovu i bombardovanje Srbije bili tragedija, a da je ono "što se sada dešava farsa".
"Na vlasti su iste političke elite kao i u vreme rata, kojima se isplati da se bave normalizacijom odnosa i dijalogom kako bi ostali na vlasti", kazao je Elek koji je rođen u Mitrovici i koji je živeo na Kosovu do 2006. godine.
On je podsetio na istraživanje BCBP, koje je pokazalo da se dve trećine građana Srbije zalaže za nastavak Briselskog dijaloga, ali da se 84 odsto njih protivi priznanju nezavisnosti Kosova, čak i ako je to uslov za članstvo u EU.
Eraldin Fazliju, novinar redakcije "Kosovo 2.0" koja je jedna od retkih na Kosovu koja svoje vesti sa albanskog jezika prevodi na engleski i srpski, ocenio je da je na sceni "licemerje predstavnika obe vlasti, zbog čega se ne može doći do istinske normalizacije odnosa".
"Na Kosovu i u Srbiji govore o finalnoj fazi pregovora, govore o finalu, kao u fudbalu, a ne znamo kako se došlo do finala", kazao je on i dodao da se ne priča o realnim problemima poput nerešenog pitanja 1.670 nestalih.
Podsetio je da neki funkcioneri Srbije govore o Kosovu kao o "islamskoj državi", dok neki funkcioneri Kosova porede Srbiju sa nacističkom Nemačkom.
"Zanimljivo mi je - zašto rade to kad se u Briselu vodi dijalog o normalizaciji. To govori da su nenormalni. A kako proces normalizacije sa nenormalnim ljudima", upitao je Fazliju i dodao - "kako možeš da normalizuješ odnose ako tvrdiš da se ništa nije dogodilo u prošlosti?"