Nakon gotovo cijele noći pregovora, evropski lideri dogovorili su zajedničku migracijsku strategiju, neku vrstu "sabirnih centara" na sjeveru Afrike, više novca za libijske pomorske patrole, više novca za Afriku u budžetu EU. Pregovori o Bregzitu napreduju ali ne dovoljno brzo i nema napretka po pitanju granice izmedju dvije Irske. Kada su u pitanju trgovinski odnosi sa Amerikom, predsjednik Evropske komisije, putuje u Vašington da pokuša "smiriti strasti". Ipak, kako kaže, nije optimista.
Evropski problemi sa migracijama nisu okončani nakon što su lideri skoro cijelu noć pregovarali...naprotiv - njihov teškom mukom postignuti sporazum mogao bi da bude lakši dio priče, upozorava predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk.
"Još je prerano da se govori o uspjehu, postigli smo sporazum, ali to je najlakši dio posla u poredjenju sa onim što nas čeka na terenu kada krenemo sa primjenom."
Tri su tačke sporazuma - prijedlog o formiranju "iskrcajnih platformi", svojevrsnih sabirnih centara van EU, najvjerovatnije na sjeveru Afrike, više pomoći libijskoj obalskoj straži, 500 miliona eura u Fond za Afriku i u principu više novca podrške prostoru iza Mediterana...
"Drugi dio kompromisa koji je postignut je francusko-italijanski prijedlog da se na teritoriji Unije, i članica koje to žele, formiraju kontrolni centri za izbjeglice", kaže Tusk.
Ono što predsjednik Tusk nije rekao je da će ti centri biti zatvorenog tipa i da Brisel užirbano na sjeveru Afrike traži partnera sa kojim će napraviti sporazum sličan onom kakav Unija ima sa Turskom - držite izbjeglice što dalje od Evrope, a nama prepustite plaćanje tog projekta...kada je već riječ o Turskoj, njoj je odobrena naredna tranša novca od ukupno 3 milijarde koje je Ankara, nakon što je dobila tačno toliko evropskog novca za smještaj preko tri miliona izbjeglica, tražila kao dodatnu pomoć...treba li tačnije reći: ucijenila?
Nije trebalo dugo čekati na prve reakcije - ujedinjene evropske stranke ljevice i nordijski zeleni ovakve odluke lidera smatraju"sramnim", tvrde da se Unija ugledala na australijski model izbjegličkih logora van njene tenritorije, koji su oštro kritikovani od strane humanitarnih organizacija.
"Sumnjivi sporazumi sa represivnim režimima već kao rezultat imaju ropstvo imigranata u Libiji i hiljade pogibija na Mediteranu", ukazuju kritičari posljednjih odluka, podsjećajući kako Unija, u isto vrijeme, milijarde eura izdvaja za razvoj vojne industrije, odbranu, naoružavanje - više novca za oružje neće Evropljane učiniti bezbjednijim, poručuje evropska ljevica učesnicima samita koji su većinom iz narodnjačih partija Evrope.
Ipak, sporazum je tu, na njega je potpis stavila i Velika Britanija koja, još se ne zna da li mirno i dostojanstveno ili drugačije, uskoro napušta Uniju, a još uvijek, primjera radi, nije domislila kako će da izgleda granica izmedju dvije Irske...
"Vremena ima sve manje, na to upozoravam britansku stranu i pozvaću pregovarački tim Londona da već u ponedjeljak nastavimo pregovore", najavio je šef evropskog tima Bregzita, Mišel Barnije.
A tu je i neprijatna situacija sa Vašingtonom, situacija koja po Briselu, sve manje ima veze sa trgovinom.
"Idem u Vašington i predstaviću naše stajalište - ne svidja mi se ideja da pokušavaju da nas podijele, treba da pokažemo da postojimo, da smo ujedinjeni i da svi mi imamo isti stav. Trebaju nam odnosi sa Amerikom, Americi treba Evropa...nisam siguran da ćemo ovo uspjeti da riješimo, ali pokušaćemo", najavio je predsjednik Evropske komisije, Žan-Klod Junker.