Jedan američki muzej prvi put predstavlja retrospektivu 75-ogodišnjeg korejskog umetnika Lija Ufana. On se rodio u Koreji, ali je živeo i podučavao u Japanu, gde uživa ugled nekoliko posleratnih naraštaja intelektualaca, zahvaljujući tome što je predvodio filozofske i umetničke pokrete koji se suprotstavljaju uticajima Zapada. Gugenhajmov muzej u Njujorku je jedinstven prostor za Ufana, jer muzejska kontinualna spiralna rampa naglašava beskonačnost – ideju vodilju njegovog rada.
Na prvoj retrospektivi Lija Ufana u nekom američkom muzeju, pod naslovom „Označavanje beskonačnosti“, predstavljeno je 70 slika, skulptura i crteža. Oni ispunjavaju pod Gugenhajmove Rotonde i svih šest spratova rampe – dragulja iz poznog perioda arhitekte Frenka Lojda Rajta.
Ufan je sam postavio ovu retrospektivu tokom tronedeljnog boravka u Njujorku, sjedinjujući primerke iz pet decenija svog umetničkog rada u jedan kontinualni iskaz.
Aleksandra Manro je viša kustoskinja za azijsku umetnost u Gugenhajmovom muzeju.
„Za Lija Ufana, rad u prostoru Rotonde Gugenhajmovog muzeja je ogroman skok napred u pogledu njegovog ličnog razumevanja sopstvenog rada i on je u suštini shvatio ono o čemu se radi u Gugenhajmovom muzeju, a to je svest o telu u prostoru, odnosno mnoštvo istovetnih ideja.“
Na slikama, pod naslovom „Iz tačke“, potezi Ufanove četkice koja povlačenjem gubi boju, pretvaraju platno u dokument vremena, koje se iskazuje u strogim intervalima. To su i slike i performansi, koji sjedinjuju prostor i vreme.
Ufan je preživeo nekoliko ratova i iskusio napad moderne kulture, koji je prekinuo drevne filozofske sisteme.
"Suština njegove umetnosti je neizvesnost i stvari koje nisu fiksirane i stvari koje su otvorene i razbacane, i otvorene za naše tumačenje i otvorene za naše doživljaj i beskonačne. Naslov ove izložbe glasi ‘Označavanje beskonačnosti’. Beskonačno je suprotno od konačnog, suprotno od nečega što je fiksirano. On od nas traži da zamislimo svet u kojem postoji koegzistencija čoveka i onoga što on naziva drugim, čoveka i prirode, sadašnjosti i prošlosti.“
U njegovim instalacijama, među kojima su i ove skulpture, koegzistiraju suprotnosti. Teške stene i čelik neshvatljivo lebde u vazduhu na oblacima pamuka.
„Tu je još jedna vrlo važna ideja koju možete da vidite u njegovim i skulpturama i slikama, koju ja zovem etikom uzdržavanja... Interesuje ga odnos stvaranja i nestvaranja – onoga što on zove nestvaranjem.“
Ufan pokušava da nas odvoji od našeg porekla, istorije, mitologija i psiholoških naboja. Lišena naracije, njegova umetnosti pripada školi sada i ovde. Ufan skriva svoje slike i skulpture u otvorenom prostoru, ali njihovo otkrovenje za sve koji razmišljaju zaista oduševljava.
Izložba radova Lija Ufana otvorena je u Gugenhajmovom muzeju do 28. septembra.