Međunarodna zajednica treba jasno da stavi do znanja Rusiji da će snositi posljedice zbog intervencije u Ukrajini, poručio je u ekskluzivnom intervjuu za srpski servis Glasa Amerike predsjedavajući američke Helsinške komisije, senator Ben Kardin. Senator Kardin takođe je naglasio da se ne mogu podvlačiti paralele između Krima i Kosova, uz ocjenu da je u slučaju ukrajinskog poluostrva očigledno riječ o kršenju međunarodnog prava.
Senator Ben Kardin, član senatskog Odbora za spoljnu politiku i ko-predsjedavajući Helsinške komisije, smatra da je neophodno da Sjedinjene Države i međunarodna zajednica budu jedinstvene u pružanju podrške Ukrajini tokom perioda nestabilnosti i tranzicije.
U intervjuu za Glas Amerike, Kardin poručuje da je rusko ugrožavanje ukrajinskog teritorijalnog integriteta nedopustivo.
“Sjedinjene Države, Evropa, i nadam se međunarodna zajednica, jasno će staviti do znanja da će Rusija, ako nastavi ovu agresiju, platiti cijenu za to. U odboru smo već smo usvojili prijedlog zakona, kojim bi se uvele zabrane izdavanja viza i sankcije protiv odgovornih. Nadam se da će Evropa preduzeti slične mjere”.
Komentarišući mogući uticaj krize u Ukrajini na Zapadni Balkan, senator Kardin ističe da je svima poznata cijena rata, te da ukrajinski problem treba riješiti diplomatskim putem.
“Želimo ovo da riješimo pravim kanalima. Situacija u Ukrajini izaziva zabrinutost, podiže tenzije. Međutim, nadamo se da će Zapadni Balkan nastaviti putem na kojem se nalazi, da će biti utvrđen integritet zemalja regiona i nastavljena integracija u Evropsku uniju i NATO”.
Ko-predsjedavajući Helsinške komisije takođe smatra da se ne mogu podvlačiti paralele između ukrajinskog poluostrva Krim i Kosova, kada je riječ o pravu na samoopredeljenje.
“Ukrajina je bila mirna zemlja, nije bilo uopšte opravdanja za rusku vojnu akciju. Tako da ne postoje ekvivalentne okolnosti koje se mogu odnositi na Krim u pogledu samoopredeljenja. Ovdje je riječ o očiglednom kršenju međunarodnog prava”.
Američki senator osvrnuo se i na predstojeće vanredne parlamentarne izbore u Srbiji, izrazivši očekivanje da će i po njihovom okončanju biti nastavljena dosadašnja politika.
"Srbija je pokazala snažnu naklonjenost punoj tranziciji ka Evropi. To je veoma pozitivan korak i uspostavili su mnogo bolje odnose sa Kosovom. Voljeli bi smo da vidimo nastavak tog puta ka punoj integraciji u Evropu, poštovanje susjeda i pune odnose sa Kosovom“.
Kardin se nada i da će Crna Gora dalje napredovati na putu ka članstvu u NATO.
"Vjerujem da je proširenje NATO-a u interesu Sjedinjenih Država i globalne bezbjednosti. Zbog toga snažno podržavam proširenje, koje je privremeno zaustavljeno, ali se nadam da će biti nastavljeno. Crna Gora je svakako u redu da postane članica NATO-a. Preduzimaju korake ka tom cilju i nadamo se da će biti postignut napredak u tom pogledu. Preostaje im još posla na unutrašnjem planu, koji bi trebalo obaviti, ali smo svakako ponosni na napredak koji je postignut u Crnoj Gori“.
Senator Kardin zaključio je da su Sjedinjene Države i dalje usredsređene na Evropu, uz očekivanje da će američko-evropski odnosi biti još snažniji u budućnosti.
Senator Ben Kardin, član senatskog Odbora za spoljnu politiku i ko-predsjedavajući Helsinške komisije, smatra da je neophodno da Sjedinjene Države i međunarodna zajednica budu jedinstvene u pružanju podrške Ukrajini tokom perioda nestabilnosti i tranzicije.
U intervjuu za Glas Amerike, Kardin poručuje da je rusko ugrožavanje ukrajinskog teritorijalnog integriteta nedopustivo.
“Sjedinjene Države, Evropa, i nadam se međunarodna zajednica, jasno će staviti do znanja da će Rusija, ako nastavi ovu agresiju, platiti cijenu za to. U odboru smo već smo usvojili prijedlog zakona, kojim bi se uvele zabrane izdavanja viza i sankcije protiv odgovornih. Nadam se da će Evropa preduzeti slične mjere”.
Komentarišući mogući uticaj krize u Ukrajini na Zapadni Balkan, senator Kardin ističe da je svima poznata cijena rata, te da ukrajinski problem treba riješiti diplomatskim putem.
“Želimo ovo da riješimo pravim kanalima. Situacija u Ukrajini izaziva zabrinutost, podiže tenzije. Međutim, nadamo se da će Zapadni Balkan nastaviti putem na kojem se nalazi, da će biti utvrđen integritet zemalja regiona i nastavljena integracija u Evropsku uniju i NATO”.
Ko-predsjedavajući Helsinške komisije takođe smatra da se ne mogu podvlačiti paralele između ukrajinskog poluostrva Krim i Kosova, kada je riječ o pravu na samoopredeljenje.
“Ukrajina je bila mirna zemlja, nije bilo uopšte opravdanja za rusku vojnu akciju. Tako da ne postoje ekvivalentne okolnosti koje se mogu odnositi na Krim u pogledu samoopredeljenja. Ovdje je riječ o očiglednom kršenju međunarodnog prava”.
Američki senator osvrnuo se i na predstojeće vanredne parlamentarne izbore u Srbiji, izrazivši očekivanje da će i po njihovom okončanju biti nastavljena dosadašnja politika.
"Srbija je pokazala snažnu naklonjenost punoj tranziciji ka Evropi. To je veoma pozitivan korak i uspostavili su mnogo bolje odnose sa Kosovom. Voljeli bi smo da vidimo nastavak tog puta ka punoj integraciji u Evropu, poštovanje susjeda i pune odnose sa Kosovom“.
Kardin se nada i da će Crna Gora dalje napredovati na putu ka članstvu u NATO.
"Vjerujem da je proširenje NATO-a u interesu Sjedinjenih Država i globalne bezbjednosti. Zbog toga snažno podržavam proširenje, koje je privremeno zaustavljeno, ali se nadam da će biti nastavljeno. Crna Gora je svakako u redu da postane članica NATO-a. Preduzimaju korake ka tom cilju i nadamo se da će biti postignut napredak u tom pogledu. Preostaje im još posla na unutrašnjem planu, koji bi trebalo obaviti, ali smo svakako ponosni na napredak koji je postignut u Crnoj Gori“.
Senator Kardin zaključio je da su Sjedinjene Države i dalje usredsređene na Evropu, uz očekivanje da će američko-evropski odnosi biti još snažniji u budućnosti.
