Nekoliko hiljada ljudi okupilo se u subotu ispred Hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici kako bi prisustvovalo Trojčindanskom saboru na kome su predstavnici Srpske pravoslavne crkve optužili crnogorske vlasti da novim predlogom zakona pokušavaju da otmu imovinu te crkve u Crnoj Gori.
“Predstavnici i najodgovorniji nosioci vlasti u Crnoj Gori i ne kriju da je ovo zapravo zakon protiv Srpske pravoslavne crkve, Mitropolije, eparhija, mitropolita, episkopa, sveštenstva, monaštva i vjernog naroda kojih je više od 95 odsto državljana Crne Gore”, rekao je okupljenima episkop budumljansko-nikšićki Joanikije.
On je ocijenio da je “više nego jasno je da se Predlogom zakona priprema otimanje hramova i pljačka crkvene imovine i to sa zlokobnim i nesagledivim posljedicama", kazao je episkop budimljansko-nikšićki.
U proglasu koji je podijeljen okupljenim vjernicima piše da je Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je vlada utvrdila sredinom maja, “nije ništa drugo do akt koji je prvenstveno uperen protiv Mitropolije crnogorske primorske i eparhije budimljansko-nikšićke, zahumsko-hercegovačke i mileševske koje imaju svoju osmovjekovnu kanonsku jurisdikciju na prostoru na kom se danas nalazi Crna Gora”.
Prema navodima proglasa koji je pročitan na skupu, Mitropolija crnogorsko-primorska zahtijeva od Vlade da povuče predlog zakona i pripremi novi zakon koji će biti “u saglasju sa dostojanstvom Crne Gore i međunarodnim standardima o slobodi vjeroispovjesti”, zaklinjući se da će čuvati, obnavljaiti i braniti svoje svetinje, "ćivote naših svetitelja, crkve, manastire, groblja i grobove naših predaka".
Poglavar Mitropolije crnogorsko primorske, Amfilohije, pozvao je crnogorske vlasti da donose zakone kakve je donosio Sveti Petar Cetinjski i ne “stvaraju razdor i mržnju” u Crnoj Gori.
Vlada je 16. maja utvrdila predlog novog zakona, koji bi, nakon javne rasprave i mišljenja Venecijanske komisije Savjeta Evrope, trebalo da udje u parlamentarnu proceduru.
Jedna od spornih odredbi predloga zakona, koja je posljednjih dana izazvala oštru polemiku državnih čelnika Crne Gore i Srbije, podrazumijeva da “objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1918. godine i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna baštine Crne Gore, biće upisani kao državna svojina”.