Rusi u nedelju glasaju na predsjedničkim izborina, na kojima je je gotovo sigurna pobjeda i novi šestogodišnji mandat Vladimira Putina, koji je i dalje veoma popularan. U izbornoj trci učestvuje osam kandidata, ali su rasprostranjene optužbe da je istinska politička opozicija ućutkana u svijetlu tvrdnji o izbornim nepravilnostima. Izbori se održavaju u trenutku velikih tenzija sa zapadom, posle optužbi Britanije da je Kremlj naredio trovanje bivšeg dvostrukog agenta na britanskom tlu.
Poslednji predizborni skup ove nedelje u Sevastopolju, na Krimu – regionu koji je Rusija anektirala od Ukrajine 2014. godine, što je međunarodna zajednica oštro osudila. Vladimir Putin rekao je okupljenima da su izabrali Rusiju.
“Vašom odlukom, pokazali ste cijelom svijetu šta znači istinska demokratija”.
Pravo značenje demokratije biće na ispitu na predsjedničkim izborima u nedelju. Među svojim pristalicama, Putin inspiriše potpunu odanost.
“Vladimir Putin je naš predsjednik. Naš predsjednik. Želimo mu pobjedu na izborima”, poručuje stanovnica Krima Marijana Šanina.
Putinovi protivnici kažu da su izbori parodija demokratije, s obzirom na to da je istinska opozicija ućutkana.
“Ako Putin pobijedi, politika će izaći iz domena realnosti. Vlasti će snažnije da kontrolišu opoziciju. Ustav će biti promijenjen i jednostavno ćemo postati totalitarna država”, smatra Roman Šingarkin.
Najvećem Putinovom protivniku Alekseju Navalnom zabranjeno je da se kandiduje zbog krivične presude, za koju glavni opozicionar kaže da je falsifikovana. Navalni je pozvao i na bojkot izbora, čemu je spremno da se odazove nekoliko Moskovljana, koji su govorili za Glas Amerike.
“Postoji iluzija izbornog procesa. Pravi izbori sa jednakim uslovima za sve ne postoje”.
“Ne želim da učestvujem, zato što ne želim da budem marioneta”.
Ankete – čija autentičnost nije mogla biti potvrđena – pokazuju da će Vladimir Putin osvojiti više od dvije trećine glasova. Njegov najbliži protiv-kandidat Pavel Grudinjin – jedan od sedam Putinovih rivala - ima manje od 10 odsto podrške.
“Ako su njihove poruke kritički nastrojene i Kremlj ne želi da ih ruska javnost čuje, onda ih građani neće čuti. Grudinjin je radio veoma dobro na početku kampanje, a onda je, iznenada, prestao da se pojavljuje u udarnim terminima”, kaže Metju Vajmen sa Univerziteta Kilija.
Umjesto toga, medijima dominira Vladimir Putin, koji je na putu da osvoji četvrti i navodno poslednji predsjednički mandat.
“Za šest godina, u teoriji, Putin neće moći više da bude predsjednik. Zbog toga će se svi insajderi u Kremlju boriti kao pacovi u vreći da zauzmu najbolji položaj da ga naslijede. Stoga će agendom možda dominirati pitanje Putinovog nasljednika”, smatra Vajmen.
Od Ukrajine, preko Sirije, do ratovanja u sajber prostoru, Putin je promijenio geopolitička pravila. Sada se postavlja pitanje da li će nastaviti aktuelnim opasnim putem ili će Rusiju povući iz, kako mnogi smatraju, novog Hladnog rata.