Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović saopštio je da još ne postoje formalno pravni uslovi da bi se, shodno inicijativi vladajuće Socijalističke narodne partije, odlučivalo o opozivu predsjednika držvave Mila Đukanovića.
U razgovoru za Glas Amerike Radulović navodi da, shodno trenutnoj situaciji, nije izvjesno da će u pravnom smislu doći do rezultata koji bi, kako ukazuje, u osnovi mogao da znači razrješenje predsjednika države.
Postupak za utvrđivanje da li je Đukanović povrijedio najviši pravni akt inicirala je vladajuća Socijalistička narodna partija. U toj partiji smatraju da je presjednik Crne Gore, kako su navelil u obrazloženju, povrijedio Ustav kada je Srpskoj pravoslavnoj crkvi poručio da nije pametno insistirati na ustoličenju mitropolita Joanikija na Cetinju.
Ustavni odbor Skupštine je, prije skoro mjesec, glasovima vladajuće većine podržao takav prijedlog SNP-a, ali sjednica parlamenta o tome još nije zakazana.
Odluku o postojanju, ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud, a predsjednika Crne Gore Skupština može da razriješi kada taj sud utvrdi da je povrijedio najviši pravni akt.
Radulović kaže da pitanje ocjene ustavnosti postupanja predsjednika Crne Gore, u vezi sa dešavanjima na Cetinju, koje je inicirala članica vladajuće većine Socijalistička narodna partija ima političku i pravnu dimenziju.
"Kada je posrijedi politički aspekt inicijative sasvim je prirodno da se koristi svaki povoljan momenat da jedan ili drugi politički subjekat, uslovno rečeno, nanesu štetu drugoj strani", navodi Radulović.
On, međutim, objašnjava da u formalno pravnom smislu još nema prijedloga, dodajući da je nophodn da prvo bude izglasan na plenarnoj sjednici.
"Parlament ga zatim upućuje Ustavnom sudu, slijedi procedura izjašnjenja, u roku tri dana mora da bude dostavljen predsjedniku države koji u roku15 dana ima pravo da se izjasni. Situacija je sada takva da procesni aspekti nijesu ispunjeni", kaže Radulović.
Socijalistička narodna partija samatra da je crnogorski predsjednik grubo povrijedio član14. Ustava Crne Gore koji propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države.
Predsjednik Udruženja pravnika ocjenjuje da bi u vezi sa tim "mogli da napravimo situaciju da ovakvih inicijativa bude više".
"Jer sa jedne strane crkva je svojim prostorijama sastavljala Vladu, predsjednik države je, da kažem, na neki način svojom izjavom doveo u pitanje odvojenost crkve od države. Plašim se da bi Ustavni sud imao jako puno posla ukoliko bi se pokrenule sve procedure u kojima se izmiješala funkcija države i crkve", kazao je Radulović.
On napominje da Ustavni sud "ne cijeni situaciju na osnovu političkog čitanja, već mora neupitno da utvrdi povredu člana 14." i dodaje da je to veoma teško.
Radulović, takođe, ukazuje na činjenicu da Ustavni sud u ovom trenutku nije kompletan, da "od sedam Ustavom definisanih članova ima svega pet, a za većinu je potrebna većina od ukupnog broja, što dodatno otežava čitavu situaciju".
On naglašava i da je veliki broj inicijativa ili prijdloga za ocjenu ustavnosti navodeći da je među njima i prijedlog za ocjenu ustvnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji "još nije došao na dnevni red".
"Shodno svim činjenicama cijenim da će više prevagnuti politički aspekt čitanja nego što će u pravnom smislu ova procedura dovesti do nekog rezultata koji bi u osnovi mogao da znači razrješenje predsjednika države", zaključio je Radulović.
