Šest hiljada preživjelih članova porodica žrtava masakra tužilo je vladu Holandije i njene vojnike zbog upada srpskih jedinica u Srebrenicu, 1995., koju su u to vrijeme Ujedinjene nacije označile kao "sigurno utočište", što je rezultiralo ubistvom, kako se procjenjuje, osam hiljada ljudi.
Vodeća organizacija koja okuplja porodice žrtava, Majke Srebrenice, uložila je tužbu, dugu 228 stranica, 2007., tražeći odštetu za oko 6400 dokumentovanih slučajeva ubistava bosanskih mislimana u Srebrenici.
Munira Subašić, majka koja je izgubila sina i muža nakon pada Srebrenice, vodi kampanju protiv holandske vlade. Tijelo njenog sina otkriveno je tek prošle godine, kada su forenzički stručnjaci otkopali jednu masovnu grobnicu u blizini Srebrenice.
Oko deset hiljada civila bježalo je pred navalom srpskih jednica i 11. jula 1995. potražilo zaštitu u objektima UN-a, koje su vodili holandski vojnici.
Holandski bataljon, koji se sastojao od samo nekoliko stotina lako naoružanih vojnika, predao se istog dana srpskom generalu Ratku Mladiću. U danima koji su uslijedili, hiljade muslimana bile su pogubljene u šumama oko Srebrenice, a njihova tijela bačena u masovne grobnice okolo tog gradića. Do današnjeg dana, stotine ljudi se još uvijek smatraju nestalima i tek ih treba pronaći.
Bivši holandski vojnik, koji je služio u sklopu mirovnih snaga UN-a u Bosni, izjavio je danas da njegov bataljon nije mogao učiniti ništa više da zaštiti stanovnike Srebrenice. Vim Dijkema je bio oficir u holandskom mirovnom bataljonu, sa zadatkom da štiti ovo sigurno utočište UN-a za bosanske muslimane u gradu.
Dijkema je bio zadužen za odnose sa javnošću, dokumentujući rad holandskih mirovnih snaga pismenim putem i videom. Nakon rata, često se vraćao u Bosnu, a posebno u Srebrenicu, u sastavu grupe koja dolazi u posjete kako bi učestvovača u raznim društvenim projektima, poput obnove škola i domova za lokalno stanovništvo.
On kaže da Majke Srebrenice nisu u pravu kada okrivljuju Holanđane. Holandski vojnici nisu imali podršku, niti ih je bilo dovoljno da, kaže, odgovarajuće brane Srebrenicu pred navalom srpskih snaga. Dijkema kaže da je njegovom bataljonu bila obećana pomoć "u avionima, artiljeriji, svemu... ali ništa nije došlo. I mi smo bili prevareni. Nismo mogli učiniti ništa više."
Holandski sud je odbacio pokušaj žena da tuže Ujedinjenenacije, rekavši da svjetska organizacija ima pravni imunitet.
Dijkema kaže da vjeruje da bi pobjeda za bosanske žene mogla postati presedan za žrtve sličnih događaja, poput genocida u Ruandi, 1994., kada je gotovo milion ljudi bilo ubijeno u stotinu dana.
Vodeća organizacija koja okuplja porodice žrtava, Majke Srebrenice, uložila je tužbu, dugu 228 stranica, 2007., tražeći odštetu za oko 6400 dokumentovanih slučajeva ubistava bosanskih mislimana u Srebrenici.
Munira Subašić, majka koja je izgubila sina i muža nakon pada Srebrenice, vodi kampanju protiv holandske vlade. Tijelo njenog sina otkriveno je tek prošle godine, kada su forenzički stručnjaci otkopali jednu masovnu grobnicu u blizini Srebrenice.
Oko deset hiljada civila bježalo je pred navalom srpskih jednica i 11. jula 1995. potražilo zaštitu u objektima UN-a, koje su vodili holandski vojnici.
Holandski bataljon, koji se sastojao od samo nekoliko stotina lako naoružanih vojnika, predao se istog dana srpskom generalu Ratku Mladiću. U danima koji su uslijedili, hiljade muslimana bile su pogubljene u šumama oko Srebrenice, a njihova tijela bačena u masovne grobnice okolo tog gradića. Do današnjeg dana, stotine ljudi se još uvijek smatraju nestalima i tek ih treba pronaći.
Bivši holandski vojnik, koji je služio u sklopu mirovnih snaga UN-a u Bosni, izjavio je danas da njegov bataljon nije mogao učiniti ništa više da zaštiti stanovnike Srebrenice. Vim Dijkema je bio oficir u holandskom mirovnom bataljonu, sa zadatkom da štiti ovo sigurno utočište UN-a za bosanske muslimane u gradu.
Dijkema je bio zadužen za odnose sa javnošću, dokumentujući rad holandskih mirovnih snaga pismenim putem i videom. Nakon rata, često se vraćao u Bosnu, a posebno u Srebrenicu, u sastavu grupe koja dolazi u posjete kako bi učestvovača u raznim društvenim projektima, poput obnove škola i domova za lokalno stanovništvo.
On kaže da Majke Srebrenice nisu u pravu kada okrivljuju Holanđane. Holandski vojnici nisu imali podršku, niti ih je bilo dovoljno da, kaže, odgovarajuće brane Srebrenicu pred navalom srpskih snaga. Dijkema kaže da je njegovom bataljonu bila obećana pomoć "u avionima, artiljeriji, svemu... ali ništa nije došlo. I mi smo bili prevareni. Nismo mogli učiniti ništa više."
Holandski sud je odbacio pokušaj žena da tuže Ujedinjenenacije, rekavši da svjetska organizacija ima pravni imunitet.
Dijkema kaže da vjeruje da bi pobjeda za bosanske žene mogla postati presedan za žrtve sličnih događaja, poput genocida u Ruandi, 1994., kada je gotovo milion ljudi bilo ubijeno u stotinu dana.