U četvrtak je održana dugo iščekivana predsednička debata aktuelnog američkog predsjednika, demokrate Džoa Bajdena i njegovog prethodnika, republikanca Donalda Trampa.
Prema prvim ocenama, bitku je dobio Tramp, iako je u debati iznosio netačne tvrdnje. Bajden, sa druge strane, nije bio dovoljno ubedljiv i među nekim demokratama je nastala panika – treba da odaberu drugog kandidata. Iako je ostavila mnogo utisaka, nije jasno da li će debata ostaviti i neke posljedice jer su izbori tek za četiri mjeseca.
Džej Majls Kolman iz Centra za politiku Univerziteta Virdžinije za Glas Amerike komentariše ko je dobio, a ko izgubio i da li će se birači uopšte toga sjećati kada 5. novembra izađu na birališta.
Glas Amerike: Utisak posle debate bio je da je predsjednik Džo Bajden imao loš nastup, a da je njegov prethodnik Donald Tramp bio samouvjereniji, iako je tokom sučeljavanja iznio više lažnih tvrdnji. Da li će debata promijeniti mišljenje birača?
Kolman: Mislim da je ova debata, ako išta drugo, nekim biračima dala više povoda da jednostavno ne izađu na izbore. Oko četvrtine biračkog tijela ne voli ni jednog od ovih kandidata i debata je zaista potvrdila zašto se birači tako osjećaju. I tema ove godine je da se biračima ne sviđa ovaj izbor. I neki su možda gledali debatu i rekli da je upravo onako kako su mislili. Mislim da je Bajden vjerovatno izgubio u ovoj debati. Ranije ove godine je imao zaista snažan govor o stanju nacije. Da je bio takav sinoć, mislim da bi bio u mnogo boljoj poziciji. Međutim, to nije bio slučaj. Istorijski, da budemo pošteni prema Bajdenu, prva debata uvijek je najteža za aktuelne predsjednike zato što nisu navikli da im neko protivrječi. Recimo 2012. godine, govorilo se da je Mit Romni tokom debate zaista počistio (tadašnjeg predsjednika Baraka) Obamu, koji je na kraju pobijedio na izborima.
Glas Amerike: Da li će birači pamtiti ovu debatu kada izađu na izbore 5. novembra?
Kolman: Jedna od dobrih stvari za Bajdena je možda to što se politička sezona zahuktava – Trampu bi trebalo da bude izrečena kazna, zatim imamo stranačke konvencije. Znači ima niz vijesti zbog kojih će možda biti lakše zaboraviti ovu debatu. Da je debata bila u oktobru, kada se tradicionalno održavaju prve debate, panika među demokratama bi bila čak gora. Međutim, birači obično imaju kratko pamćenje.
Glas Amerike: I prije nego što je počela, ova debata se smatrala potencijalno jednom od najznačajnijih ako ne i najznačajnijom u istoriji imajući u vidu činjenicu da je mnogo ljudi planiralo da je gleda. Da li smatrate da ova debata ima potencijal da značajno utiče na veoma tijesnu trku između Bajdena i Trampa?
Kolman: U ovom trenutku bih očekivao da Tramp u anketama zabilježi manji skok posle debate. Vidjećemo da li će se to zadržati. Međutim, na kraju dana, ovo će i dalje da bude tijesna trka. Kada pogledate većinu anketa, Bajden ima mali zaostatak, ali i dalje ima put do pobjede. Ako ovo možda podstakne demokrate da preispitaju svog predsjedničkog kandidata, onda bi to bio značajni ishod ove debate.
Glas Amerike: Upravo su pojedine demokrate posle debate pokrenule pitanje da li bi umjesto Bajdena trebalo imenovati drugog kandidata. Koliko je teško to učiniti u ovom trenutku, posebno nakon što su svi stranački izbori završeni i Bajden ne nagovještava da planira da napusti trku?
Kolman: U vezi sa Džoom Bajdenom treba imati u vidu da je on predsednički mandat pokušavao da osvoji tokom većeg dela političke karijere. To je konačno uspio i pitanje je hoće li se svega toga tako lako odreći. Bajden je sada kandidat i na konvenciji će raspolagati većinom glasova delegata. Dakle, lopta je u potpunosti u njegovom dvorištu. Tako da je na njemu da odluči. Demokrate sada licitiriraju novim potencijalnim kandidatima. Ali, imajte u vidu da bi Kamala Haris – ako to nije Bajden, kao potpredsjednica bila sledeća na redu. Dakle, to je kalkulacija koju je potrebno napraviti. Rejting Kamale Haris nije mnogo bolji od brojki Džoa Bajdena. Međutim, čini mi se bi ona bila najverovatniji izbor ako demokrate krenu tim putem. Ostaje da vidimo.
Glas Amerike: Ankete pokazuju da postoji veliki deo birača koji su neopredijeljeni ili razmišljaju da podrže kandidata treće strane ili nezavisnog. Da li mislite da bi ova debata mogla da na njih utiče da se opredijele za Trampa ili Bajdena, ili pak za nekog trećeg – recimo Roberta F. Kenedija?
Kolman: Ako pogledate ankete u poslednjih nekoliko nedelja, Kenedijeve brojke opadaju. Zanimljivo bi bilo vidjeti da li će mu se podrška sada pojačati. Ali, mislim da će najvažniji blok na predstojećim izborima biti birači kojima se ne sviđa ni jedan od kandidata. Oni koji možda neće glasati za Bajdena ali nisu još načisto sa tim da li će podržati Trampa. Mislim da ova debata nije doprinijela tome da se mnogi od njih opredijele za jednu ili drugu stranu. Riječ je o bloku za čiju je podršku još moguće boriti se.
Glas Amerike: Kao što sam pomenula, izborna trka je tijesna, a bivši predsjednik Tramp ima konzistentnu, doduše manju prednost u državama koje će odlučivati izbore i na nacionalnom nivou. Da li to sugeriše da je u boljoj poziciji da pobijedi na izborima, da Bajden ima teži put do pobjede, ili je prerano o tome govoriti?
Kolman: Ako pogledate ankete i američku politiku, srednji zapad se smatra kao ključni region. Znate, 2020. godine, Bajden je osvojio neke države kao što su Džordžija i Arizona. Po meni, lijepo je osvojiti te države, ali nisu bile ključne. Ako pogledate ankete u ključnim državama poput Pensilvanije, Mičigena, Viskonsina, Bajden možda zaostaje jedan ili dva procenta, ali je još uvek u igri. Tako da bi to bio njegov najočigledniji put do pobjede. Zaista se ne bih iznenadio da ovi izbori nekako budu suprotni onima 2020. Ako pogledate gdje je Tramp bio tada kao aktuelni predsjednik, veći deo tog ciklusa njegov rejting je konstantno bio oko 40 odsto. To je ono što je imao protiv Džoa Bajdena u većini anketa, ili barem većini anketa na nacionalnom nivou. A na kraju je Tramp dobio 47 odsto ukupnih glasova. Tako da je bio u stanju da nadmaši svoje brojke kao aktuelni predsednik. Dakle, to bi mogla biti situacija u kojoj, znate, Trampovi brojevi izgledaju jaki, ali možda Bajden dobije više na kraju, baš kao što je Tramp učinio prije četiri godine.
