Linkovi

Dempsey: Putin jača uticaj na Balkanu zbog neodlučnosti Zapada


Ruski predsednik Vladimir Putin završava mozaik tokom posete Hramu svetog Save u Beogradu, Srbija, 17. januara 2019.
Ruski predsednik Vladimir Putin završava mozaik tokom posete Hramu svetog Save u Beogradu, Srbija, 17. januara 2019.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je ove sedmice optužio Sjedinjene Države i Zapad za destabilizaciju Balkana kroz širenje NATO-a, iskoristio je posjetu Srbiji kako bi zbog napetosti u transatlantskim odnosima i nedosljedne politike Evropske unije prema Zapadnom Balkanu osnažio uticaj Rusije u regionu, kaže Judy Dempsey iz centra Carnegie Europe u intervjuu za 'Zašto?'.

Zašto: Zbog čega je došlo do ove iznenadne agresivne retorike od strane Moskve i pogotovo Putina.

Dempsey: Mislim da je to zbog mnogo razloga.

Jedan je da su transatlantski odnosi puni napetosti u ovom trenutku, a i predsjednik Trump kaže da će SAD u nekom momentu povući iz NATO-a. Ovo jasno ide u prilog Russiji.

Rusija je uvijek željela da oslabi zapadnu, NATO alijansu, uvijek je željela oslabiti transatlantsku vezu i Putin je otišao u Srbiju radi ovoga.

Drugo, nikada ne znate šta predsjednik Aleksandar Vučić razmišlja. Za Financial Times je prije nekoliko dana govorio o pro-evropskom kursu i tako dalje, a onda postavi crveni tepih za predsjednika Putina. To znači da Srbija igra dvostruku igru.

Treća stvar je, naravno, Putin je tamo sa šefom Gazproma Aleksandrom Milerom zato što oni vide rastući uticaj Kine.

Na neki način, Zapadni Balkan postaje igralište za Kinu i Rusiju sa jedne strane, a Evropska unija pokušava držati pod kontrolom ono što se dešava u BiH i, sa zakašnjenjem, u Makedoniji, i drže na oku Crnu Goru, koju je upravo dobila veliki kredit od Kine, iako je u NATO-u.

Region je vrlo otvoren velikom broju uticaja.

Zašto: Čini se da Moskva ne odustaje od Crne Gore i Putin kaže da je odluka o njenom primanju u NATO stvorila tenzije. Lavrov kaže da dogovor o promjeni imena Makedonije nije legitiman iako nemaju ništa protiv toga da dvije države razgovaraju. Dakle, ne odustaju čak ni od tih zemalja?

Dempsey: U pravu ste. Oni ne odustaju. Crna Gora je u NATO-u, ali iskreno govoreći, Crna Gora bi mogla srediti stvari u smislu korupcije i nedostatka dobrog upravljanja zemljom i svojih odnosa sa Kinom.

EU bi također mogla uraditi mnogo više da ojača Crnu Goru, to je prva stvar.

Vidjeli smo šta se desilo u Atini gdje je premijer Cipras preživio glasanje o povjerenju, a makedonska vlada gura ovu promjenu imena. Ta promjena imena zaista mijenja čitavu igru ako to sve prođe.

Ovo zabrinjava Rusiju, ali EU mora iskoristiti ovo i djelovati brzo i nadograditi se na ovo tako što će brzo otvoriti pregovore sa Makedonijom.

EU je jako dugo imala nedosljednu politiku prema Zapadnom Balkanu, dok su Rusija i Kina ušle bez ikakvih preduslova.

Zašto: Putin sada ima vrlo čvrstog i odanog saveznika u Predsjedništvu BiH koji kaže da nema šanse da se BiH počne kretati prema NATO-u. Putin je do sada stvari radio, čini se, pomalo pasivno, držeći ih pod kontrolom, ali da li očekujete malo aktivniju ulogu Rusije u BiH u narednim mjesecima i godinama?

Dempsey: Ja se nadam da će biti malo aktivnija uloga EU u BiH i Srbiji.

EU je bila potpuno neusklađena baveći se disfunkcionalnošću BiH, kao da nije imala dovoljno vremena da se pozabavi ovim.

Slabost EU u BiH je u tome da stoji uz elite umjesto da se obrati širem civilnom društvu, široj grupi aktivista, umjesto da samo sarađuje sa umornim starim elitama.

Na neki način, EU je bila vrlo nemaštovita i intelektualno, kako bih to diplomatski rekla, prilično lijena u BiH.

Najzanimljivija stvar je da EU želi biti globalni igrač, ali kako može biti globalni igrač ako ne može srediti ni svoje stražnje dvorište.

Zašto: U ovakvoj situaciji imamo Evropske izbore koji bi mogli oslabiti ionako slabi zamah po pitanju proširenja prema Zapadnom Balkanu. Da li u takvoj situaciji možemo očekivati agresivnije pozicioniranje Rusije prema Balkanu?

Dempsey: Rusija ne mora mnogo da čini. Posjeta ovdje, posjeta tamo, malo novca ovdje, malo novca tamo. To nije pitanje agresije, to je pitanje kako će EU reagovati.

Nema sumnja da izbori za Evropski parlament, biranje Evropske komisije, ono što se dešava u Njemačkoj i stabilnost predsjednika Emmanuela Macrona u Francuskoj – to su sve stvari koje odvlače pažnju, da ne spominjem riječ na B – Brexit.

Ali, to je naše susjedstvo, i ostaviti ovo otvoreno raznim vrstama malignih uticaja je vrlo, vrlo opasno, ne samo za Zapadni Balkan i njihovu perspektivu, već je također opasno i za EU.

Njemačka je pokušala da uspostavi balkansku politiku zajedno sa Velikom Britanijom ali to je bilo napola pečeno i nije bilo primjenjeno ni na kakav praktičan način. To je velika šteta.

Još jedna stvar, Putinova posjeta je jedna velika medijska priča za Rusiju, i za dio medija u Srbiji, ali ne zaboravite šta se događa na terenu u Srbiji sa velikim demonstracijama.

One su zaista velike i mislim da neće prestati.

Tekst je u celosti prenet sa sajta Radija Slobodna Evropa.
XS
SM
MD
LG