Ustavni sud u četvrtak je ocijenio neustavnim dopune Zakona na osnovu kojih su odloženi izbori u Podgorici i još trinaest opština, nakon čega je, po mišljenju stručnjaka, nastala pravna praznina sa mnogo nejasnoća i neizvjesnim datumom održavanja lokalnih izbora.
Sudija Ustavnog suda Miodrag Iličković, koji je glasao za odluku da su dopune neustavne, ali je izdvojio mišljenje jer odluku smatra “nepotpunom i necjelovitom”, kaže da je “ona donijeta sa zakašnjenjem, zbog čega su nastupile mnoge štetne posljedice koje će biti vrlo teško otkloniti”.
“Zatim, odluka predsjednika Crne Gore o raspisisvanju izbora za 23. oktobar s obzirom na to da one prozilaze iz zakona koji je proglašen neustavnim i koji je prestao da važi. Da li je ukidanjem zakona ostala pravna praznina, a ja mislim da jeste”, rekao je Iličković i upitao “ko treba da popuni tu pravnu prazninu, na koji način i kojom većinom, jer bi trebalo da se mijenja Zakon o izboru odbornika i poslanika za šta je potrebna dvotrećinska većina u Skupštini”.
On je rekao da se “postavlja i pitanje šta sa rokovima za pojedine izborne radnje, kao što je recimo finansiranje partija u kampanji, jer je to u vezi sa trošenjem budžetskih para, zatim šta sa zabranom zapošljavanja...”
"Na ova i neka vrlo važna pitanja sud nije dao odgovor. Insistirao sam da sud donese što prije odluku, kako se ne bi došlo u sadašnje stanje gdje imamo vrlo ozbiljne dileme koje ostavljaju prostor za razne spekulacije. Ovako necjelovita i nepotpuna odluka će unijeti dodatnu pravnu konfuziju i ostaviti sve dileme neriješenim, što je bila obaveza Ustavnog suda da riješi”, rekao je Iličković.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica je u saopštenju pozdravio odluku Ustavnog suda, donijetu na predlog Demokratskog fronta, te NVO Centar za demokratsku tranziciju i NVO Akcija za socijalnu pravdu, navodeći da je opravdana, ali je donesena sa velikim zakašnjenjem.
“Da je ovaj sud reagovao na vrijeme, odmah nakon sporne promjene zakona, mogla se spriječiti nastala šteta, haos u pravnom sistemu, ali i simbolične posljedice koje za demokratije imaju ovako nasilni pravni činovi”, rekao je Koprivica.
Boris Bastijančić, savjetnik predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je ranije iskoristio ustavnu mogućnost i vratio Zakon Skupštini na ponovno odlučivanje, rekao je da će predsjednik podrobno analizirati i sagledati odluku Ustavnog suda.
On je podsjetio da je Đukanović, vrativši Zakon parlamentu, naveo i razloge svog institucionalnog postupanja, “polazeći od pretpostavke da bi se proglašavanjem ovog pravnog akta i stupanjem na snagu istog otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države, kao i poštovanja ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propisa”.
“Imajući u vidu kompleksnost i važnost aktuelne problematike, kao i ustavnr nadležnosti Predsjednika Crne Gore, smatramo da je u ovom trenutku poželjno i suvislo biti naglašeno pažljiv kada je riječ o sastavljanju liste pravnih posljedica, naročito prije objavljivanja Odluke Ustavnog suda Crne Gore povodom konkretnog predmeta, odnosno prije njenog stupanja na snagu”, rekao je Bastijančić.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije, pravni ekspert Đorđije Blažić, rekao je za Pobjedu da ova odluka Ustavnog suda ima pravnu posljedicu “poništavanje” svih sprovedenih odluka i radnji donijetih u izvršenju odredbi ovog zakona.
“Formalno pravno, sporne mogu biti odluke predsjednika Crne Gore o raspisivanju lokalnih izbora koje su materijalno pravnom odlukom suda “stavljene van pravne snage”, jer ne postoji formalno pravno ili zakonsko ovlašćenje predsjednika Crne Gore da poništi svoju odluku”, rekao je Blažić i naglasio da “postoje pravne praznine u predsjednikovim ovlašćenjima u ovakvim pravnim situacijama”.
On je, međutim, rekao da bi, bez obzira na tumačenja pravnih praznina, predsjednik Crne Gore, polazeći od ciljnog tumačenja zakona i pojave pravne praznine u Ustavu i zakonima, kao i njegovih ovlašćenja, morao poništiti svoje ranije odluke o raspisivanju izbora i na taj način usaglasiti i izvršiti svoje dužnosti sa odlukom Ustavnog suda, jer ne postoji neposredan pravni osnov za takvo ovlašćenje.
On objašnjava da je riječ o ciljnom tumačenju dejstva koje proizilazi iz odluke Ustavnog suda, jer u pravnom poretku ne mogu opstati odluke predsjednika o raspisanim izborima, već de one moraju ukloniti iz pravnog poretka od početka lokalnih izbora, a ne samo ubuduće.
“Dakle, formalno pravno imamo Institut “restitucio in integrum”, povraćaj u predjašnje stanje, a vjerovatno i raspisivanje lokalnih izbora u opštinama u kojima je već istekao mandat skupštinama”, rekao je Blažić.
Naveo je da postoji i druga pravna mogućnost, da predsjednik Gore izmijeni prethodnu odluku o raspisivanju izbora i odredi izbore u svim opštinama gdje je skupštini istekao mandat u rokovima propisanim zakonom.
Za 23. oktobar 2022. raspisani su lokalni izbori u Podgorici, Tivtu, Budvi, Plužinama, na Žabljaku, u Bijelom Polju, Šavniku, Baru, Danilovgradu, Kolašinu, Pljevljima, Plavu, Rožajama i gradskoj opštini Golubovci.
