Profesori i pravni eksperti upozorili su da bi izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, koje bi omogućile dvojno državljanstvo za građane iz Srbije koji su porijeklom iz Crne Gore, “predstavljale ozbiljnu prijetnju suverenitetu i političkom poretku Crne Gore”.
Na tribini „Dvojno državljanstvo – ukidanje suverenog odlučivanja“ saopšteno je da bi “moguće olakšice u pogledu sticanja crnogorskog državljanstva mogle biti zloupotrijebljene za stvaranja biračkog inženjeringa, ili u krajnjem dovele u pitanje stečenu državnost Crne Gore”.
Profesor međunarodnog prava i nekadašnji sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić kazao je da bi donošenje zakona o dvojnom državljanstvu moglo da donese “enormne posljedice”.
“Izmjenama zakona o državljanstvu, odnosno uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom potpuno bi devastiralo i pravni i politički poredak u Crnoj Gori, jer bi se dalo pravo glasa, uključujući i pravo odlučivanja na referendum, stotinama hiljjada ljudi, prvenstveno iz Srbije, koji po porijeklu mogu dobiti crnogorsko državljanstvo. Ovo je dio specijalnog rata i specijalne velikosrpske kampamnje koji se već nekoliko godina vodi protiv crne Gore, da se ukine Crna Gora i crnogorska nacija”, naveo je Vučinić.
Vučinić je, takođe, objasnio da “pravo na državljanstvo nije urođeno prirodno pravo, već je to diskreciono pravo države”.
“Država suvereno odlučuje kome će, kako i pod kojim uslovima dati državljanstvo“, naveo je Vučinić.
Profesor Miloš Vukčević ukazao je da još nije poznato da li postoji nacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o dvojnom državljanstvu, ali da, kako je kazao, “namjera da se uvede dvojno državljanstvo, prvenstveno sa Srbijom, svakako postoji”.
On smatra da je “cilj promjena biračke strukture, odnosno birački inženjerinig”.
Vukčević je, govoreći o izjavi premijera Crne Gore Milojka Spajića da izmjenama Zakona o državljanstvu novim državljanima neće biti omogućeno da glasaju u narednih deset godina, ukazao da “svako lice koje dobije državljanstvo stiče pravo glasa nakon dvije godine prebivališta u Crnoj Gori, shodno članu 45 Ustava”.
On je, takođe, pojasnio da se “to biračko pravo ne može zakonom, posebno ne Zakonom o crnogorskom državljanstvu koji ne uređuje biračko pravo, izmijeniti na 10 godina”, jer je, kako je objasnio, riječ o Ustavom zagarantovanom pravu svakom državljaninu Crne Gore.
Vukčević je, takođe, ukazao da u slučaju uvođenja dvojnog državljanstva “ne postoje kontrolni mehanizmi koji bi mogli spriječiti zloupotrebu promjene biračke strukture” i objašnjava da se kontrolni mehanizmi zasnivaju na terenskoj provjeri prebivališta.
„Kontrolni mehanizmi, poput terenske provjere prebivališta, apsolutno su nepraktični i mogu biti predmet zloupotreba. To bi omogućilo ljudima da prijave prebivalište bez stvarne namjere da žive u Crnoj Gori, što bi ozbiljno narušilo integritet biračkog spiska“, naveo je Vukčević.
Profesorica Nikoleta Đukanović smatra da bi izmjene Zakona o džavljanstvu mogle uticati na promjenu odnosa u čitavom regionu, a ne samo na biračku strukturu.
„Ovaj zakon i ove aktivnosti, ne da ne mogu pomiriti i smanjiti radikalizaciju, nego mogu zaista promijeniti ne samo biračku strukturu, nego odnose u kompletnom regionu. To je nešto što predstavlja opasnost ne samo u političkom već i u bezbjednosnom kontekstu“, ocijenila je Đukanović.
Analitičar Danilo Kalezić smatra da je “Crna Gore suočena sa egzistencijalnom prijetnjom, koja traje od trenutka obnove nezavisnosti”.
„Neki politički, nacionalni i društveni procesi nisu završeni do kraja. Dakle, ne treba se vraćati previše u prošlost, ali od 2019. i 2020. suočeni smo sa hibridnim specijalnim ratom protiv Crne Gore“, rekao je Kalezić i upozorio da “Crna Gora trenutno nailazi na prijetnje koje dolaze i iznutra i spolja”.
“Konkretno od Srbije i Rusije, koje preko svojih eksponenata u Crnoj Gori rade na destabilizaciji države”, naveo je Kalezić.
Crna Gora je Zakon o crnogorskom državljanstvu donijela 2008., dvije godine nakon što je na na referendumu 2006. obnovila nezavisnost. Shodno tom zakonu propisano je da se državljanstvo stiče rođenjem ili porijeklom, ili prijemom ili sporazumom o dvojnom državljanstvu sa drugom državom.
Predviđeno je, takođe, da lice, uz crnogorsko državljanstvo, može da ima i državljanstvo druge države ukoliko ga je steklo prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore 3. juna 2006. godine, ili ukoliko sa drugom državom postoji bilateralni sporazum. Crna Gora takav sporazum sa Srbijom, međutim, nema.
Oni koji su neko drugo državljanstvo stekli nakon juna 2006., gube po automatizmu crnogorsko državljanstvo.
Predsjednik Skupštine Crne Gore i Nove srpske demokratije (stranke nekadašnjeg Demokratskog fornta) Andrija Mandić, zagovornik uvođenja dvojenog državljanstva sa Srbijom, rekao je krajem prošle godine da će na kolegijumu u crnogorskom parlamentu inicirati dijalog o izmjeni Zakona o crnogorskom državljnastvu. To se, međutim, još nije dogodilo.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić rekao je, odgovarajući na pitanja novinara na konferenciji u junu, da “izmjenama Zakona o državljanstvu novim državljanima neće biti omogućeno da glasaju u narednih deset godina”.
“Mnoge patriote u Crnoj Gori su zabrinute hoće li preko noći doći novih 700.000 ljudi, novih glasača koji će preplaviti Crnu Goru. Neće doći, neće biti načina da će bilo ko dobije državaljanstvo kroz izmjene Zakona o državljanstvu moći da glasa u narednih 10 godina, 10 godina će morati da plaća poreze i doprinose na rad, moraće da ima adresu stanovanja u Crnoj Gori i prebivalište. Moraće da provede više od pola godine, svake godine u Crnoj Gori, deset godina i tek tada bi dobio pravo glasa”, objasnio je tada Spajić.
Crnogorski premijer je, takođe, rekao da “što se tiče državljanstva, sramno je da se država odriče svoje djece”.
“Moje dijete, koje ima francusko državljanstvo, nema pravo da ima crnogorsko državljanstvo ako se ne odrekne francuskog. Takvih slučajeva je, ja mislim, stotine hiljada. Ne postoji država na svijetu koja se lakše odriče svoje djece nego Crna Gora. Prema mom mišljenju, to je neviđena sramota. Ugledajmo se na druge male države kako vode računa o svojoj dijaspori, kako vode računa o svojoj djeci…. Mislim da je sazrelo vrijeme da svi oni koji imaju pravo na državljanstva, kolji su genetski vezani, ili koji vuku porijeklo iz Crne Gore, oni treba da dobiju državljanstvo Crne Gore, ali da pravo glasa dobiju kada bude ispunjena procedura koju sam naveo. To ne bi bilo vezano za jednu, već za sve države”, naveo je Spajić.
Iz kabineta premijera, dan nakon konferencije, je saopšteno da, kako su naveli, “u cilju preciziranja i sprečavanja potencijalnog širenja dezinformacija u vezi sa izjavom predsjednika Vlade koja se odnosi na izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, a koje bi podrazumijevale sticanje biračkog prava 10 godina nakon prijema lica u crnogorsko državljanstvo uz određene uslove, obavještavamo da će se sa promjenom Zakona ići tek nakon što se obezbijede svi zaštitni zakonski mehanizmi".
Iz kabineta Spajića su, takođe, saopštili da su preduslov za takva rješenja Ustavne promjene.
