Osam stotina ljudi u Crnoj Gori je, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2020. godinu, umrlo zbog zagađenog vazduha, saopšteno je na tematskoj sjednici skupštinskog Odbora za ekologiju, koja je održana u utorak u Pljevljima, gradu koji je 2. januara bio najzagađeniji grad na svijetu.
"Najnoviji podatak SZO iz 2020. godine govori o 800 prevremenih smrti na nivou Crne Gore, a koja su direktno povezana za zagađenjem vazduha", kazala je predsjednica Odbora Tamara Vujović i dodala da će "onaj ko se danas rodi u Pljevljima imati niži kvalitet života nego neko ko se rodi na drugom mjestu".
Poslanica Bošnjačke stranke, Pljevljakinja Kenana Srujić Harbić ukazala je na zdravstvene posljedice zagađenja vazduha u gradu u kojem živi, navodeći da je većina pacijenata u bolnici za plućne bolesti u Brezoviku upravo iz Pljevalja.
"Prema podacima o broju oboljelih od karcinoma, koji nije ažuriran od 2013. godine ima preko 10.000 pregleda u Brezoviku, a većina je iz Pljevalja. Hospitalizuje se više od 3.000 pacijenata godišnje, a u Brezoviku ima svega nešto više od dvadesetak ljekara. Ako pogledamo koliko je Pljevljaka preminulo od kada smo postali "inidustrijski centar Crne Gore", to me zabrinjava kao roditelja. Ovih dana bolnica u Pljevljima je prepuna djece školskog i predškolskog uzrasta", kazala je ona i dodala da "faktor sredine utiče na rađanje i razvoj djece".
Zagađenje vazduha u Crnoj Gori ostavlja štetnije posljedice po zdravlje nego konzumacija alkohola
Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) upozoravaju da postoji sve više dokaza o štetnosti PM 10 i PM 2,5 čestica po zdravlje ljudi.
"U Crnoj Gori se najviše umire od bolesti srca, moždanog udara i karcinoma pluća, a zagađujuće ćestice doprinose umiranju od ova tri vodeća uzroka smrti u Crnoj Gori", navodi Borko Bajić iz IJZ.
On naglašava da,"prema procjenama zagađenje vazduha u Crnoj Gori ostavlja štetnije posljedice po zdravlje nego konzumacija alkohola" .
Iz Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore upozoravaju da je kvalitet vazduha zadovoljavajući samo na jugu zemlje, a da je u centralnom i sjevernom dijelu države stanje loše, odnosno da ima mnogo više od dozvoljenih 35 dana godišnje sa visokim koncentracijama PM čestica.
Lidija Šćepanović iz Agencije kaže da je situacija, ipak, bolja nego ranije. Ona navodi da je "2012. godine u Pljevljima u više od 200 dana bilo prekoračenja PM čestica, a prošle godine je to bio slučaj u nešto preko 100 dana".
"Ipak se nešto u proteklom periodu radilo, ne možemo se saglasiti da se nije radilo nista. U zimskim mjesecima individualna ložišta u velikoj, ako ne i u glavnoj mjeri, doprinose zagadjenu vazduha", kazala je Šćepanović.
Toplifikacija Pljevalja biće proglašena projektom od javnog interesa
Povodom zagadjenja vazduha i teške ekološke situacije u Pljevljima, crnogorska vlada već preduzima urgentne, kratkoročne mjere u vidu subvencija računa za struju, nabavke maski, a počela je i dodjela prečišćivača vazduha za bolnice, vrtiće i škole, javne institucije i najavljeno da će prečićivače doboti i domaćinstva. Iz Vlade su, međutim, saopštili da takve mjere nisu dovoljne, već da je potrebno trajno i sistemsko rješenje.
U cilju trajnog rješenja višedecenijskog problema zagađenja vazduha u Pljevljima, iz crnogorske Vlade je najavljeno da će "toplifikacija Pljevalja biti proglašena projektom od javnog interesa", a ministarka prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković Đurović, kazala je i da će "korišćenje uglja za loženje zabraniti kada budu mogli građanima da ponude alternativno rješenje".
"Ugalj je najveći zagađivač i taj problem nemamo samo u Pljevljima već i u drugim opštinama na sjeveru Crne Gore", upozorava Novaković Đurović.
Rad termoelektrane Pljevlja, rudnika uglja, kao i preko 4.000 ložišta domaćinstva za grijanje tokom zime uzrokovali su desetostruko povećanje, po zdravlje štetnih PM 2.5 čestica, koje su klasifikovane i kao kancerogene.
