Pozivu na nastanak koji je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio svim parlamentarnim strankama u Crnoj Gori kako bi im, kako je naveo, "prenio utiske nedavne posjete Briselu" odazvala se samo opozicija. Današnjem sastanku, koji je Milatović organizovao u Vili Gorica, nisu prisustvovali predstavnici parlamentarne većine.
Milatović je kazao da je "začuđen odnosom parlamentarne većine prema evropskoj budućnosti Crne Gore", koji su, kako je rekao, "pokazali upravo i današnjim nedolaskom na sastanak".
On je rekao da je sastanak sazvao sa željom da sa liderima svih političkih subjekata, koji su zastupljeni u parlamentu, razgovara o "složenoj situaciji koja je takva nakon otkazivanja zvanične posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, kao i usled drugih političkih dešavanja u Crnoj Gori".
"Žao mi je što se jedan dio političkih subjekata danas nije odazvao. Mislim da su na taj način pokazali svoj odnos prema evropskoj budućnosti Crne Gore i mislim da to nije dobra poruka", rekao je Milatović novinarima nakon sastanka.
Na sastanak sa crnogorskim predsjednikom danas su došli predsjednik najjače opozicione stranke Demokratske partije socijalista Danijel Živković, predsjednik pokreta URA , bivši premijer, Dritan Abazović, lider Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović i Force Genci Nimanbegu, predstavnik Bošnjačke stranke, kao i nezavisna poslanica, bivša članica PES-a, Jevrosima Pejović.
Na pitanje da li je ugrožen evropski put Crne Gore, Milatović je rekao da "situacija jeste zabrinjavajuća" i poručio da "svi moraju biti svjesni da je prvi čovjek EU je odložio svoju posjetu u trenutku kada je ta posjeta trebalo da predstavlja krunu zajedničkog djelovanja političkih aktera u Crnoj Gori kad je u pitanju dobijanje pozitivnog IBAR-a".
Podsetio je da je dva dana posle odluke o IBAR-u skupština usvojila rezoluciju o Jasenovcu koja, kako je rekao, "šteti državnim interesima Crne Gore". Dodao je i da je predsednik vlade nekoliko dana pre usvajanja rezolucije rekao da to šteti Crnoj Gori, a onda je njegova partija donela takvu odluku.
"Mislim da je to krajnje neodgovrno ponašanje. Šta su još određeni politički akteri, uključujući predsjednika Vlade, spremni da urade na štetu interesa Crne Gore? Mislim da sam ovim pokazao odgovoran pristup i da ću uraditi sve što je u mojoj moći da Crna Gora ostane na evropskom putu, ali ja nisam svemoguć", kazao je Milatović i dodao da je i u razgovoru sa parlamentarnom većinom želio da im "iskreno i otvoreno ukaže na greške koje trenutno rade".
Odgovarajući na pitanje novinara kako komentariše tvrdnje opozicije da treba ići na vanredne parlamentarne izbore, Milatović je rekao da "danas nisu razgovarali o mogućim izlascima iz ove, očigledno, veoma teške situacije".
Upitan da prokomentariše tvrdnje pojedinih članica vladajuće većine da izlazi iz okvira svoje nadležnosti, Milatović je kazao da "predsjednik Crne Gore ima apsolutno najveći politički legitimit u zemlji", jer je, kako je naveo "biran direktno od građana da predstavlja građane u zemlji i inostranstvu".
"Ja ne bih bio odgovoran i prema građanima i prema Ustavu da ovo nisam uradio", zaključio je Milatović.
Lider DPS-a, Danijel Živković saopštio je, nakon susreta sa Milatovićem, da su razgovarali o evropskoj budućnosti i evropskoj perspektivi Crne Gore, te da su se na sastanku, kako je naveo, "čuli detalji za koje možemo kazati da potvrđuju ono što je bio stav da je parlamentarna većina svojim ponašanjem i postupanje dovela u pitanje dalju evropsku perspektivu Crne Gore".
Živković je novinarimaa kazao da "nedolazak parlamentarne većine na sastanak govori o njihovom odnosu prema putu Crne Gore ka EU".
"Parlamemtarna većina, na čelu sa premijerom Spajićem, je najodgovornija za zaustavljanje EU perspektive Crne Gore", rekao je lider DPS-a i dodao da je "glasanje o rezoluciji o Jasenovcu dodatno pogoršalo odnose sa Hrvatskom i evropsku perspektivu Crne Gore".
"Razgovarali smo i o nekim drugim detaljima o kojima sada ne bih dodatno govorio kako bih zaštitio integritet onih koji su iznosili te detalje na ovom sastanku", naveo je Živković.
Predsjednik opozicionog SD-a Damir Šehović rekao je da "građani moraju da znaju da je Vlada dovela u pitanje naš dalji EU put i da nema dilema da je proces evropskih integracija već danas usporen".
"Već danas nemamo nikakvu dilemu da je jedno od rješenja za izlazak iz ove situacije inicijativa za vanredne izbore".
Pokret Evropa sad, na čijem čelu je premijer Milojko Spajić nije se odazvao pozivu Milatovića, a nije bilo ni Nove srpske demokratije ni Demokratske narodne partije, prosrpskih partija bivšeg Demokratskog fronta koje predvode šef parlamenta Andrija Mandić, i Milan Knežević.
Na sastanak nisu došli ni predstavnici Demokrata i SNP-a koji su, takođe, dio vladajuće većine, dok je lider Albanskog foruma Nik Đeljošaj zahvalio predsjedniku Milatoviću na pozivu na današnji sastanak i saopštio da "zbog ranije preuzetih obaveza nije u mogućnosti da prisustvuje".
Đeljošaj je u odgovoru Milatoviću poručio da će Albanski forum podržati sve projekte koji idu u pravcu sigurnog evropskog puta Crne Gore, ali je kazao i da "EU integracija ne treba koristiti za lične i partijske promocije".
PES: Milatovićev poziv jeftini politički marketing
Iz Pokreta Evropa sad, obrazlažući zbog čega su odbili poziv predsjednika Crne Gore na sastanak, saopštili su da “ne žele da svjedoče prekoračenju ustavnih nadležnosti Milatovića”.
“Predlog Milatovića da okupi političke aktere na temu vanjske politike i međunarodnih odnosa, protivan je ustavnim nadležnostima ovog organa, narušava podjelu vlasti i kao takvo samo je jeftini politički marketing. Svi politički subjekti, kao i Vlada i Skupština, imaju dovoljno mogućnosti da nesmetano vrše komunikacije i nije im neophodan niti jedan oblik posredovanja, ili neke međunarodne kurirske službe u vidu institucije predsjednika”, saopštili su iz PES-a.
Iz PES-a, nekadašnje Milatovićeve partije, su, takođe, naveli da “Zakonom o predsjedniku Crne Gore, nije predviđen niti jedan oblik komunikacije sličan ovom koji je Milatović zamislio, što je i razumljivo jer ne postoji nikakva institucionalna nadležnost predsjednika države da okuplja bilo koga i da informiše o bilo čemu što spada u nadležnost drugih institucija”.
Iz Pokreta, kako piše u saoptenju, očekuju da “predsjednik Crne Gore prihvati činjenicu da on nije šef izvršne, a posebno ne zakonodavne vlasti”.
Nova srpska demokratija: Milatović da se ne postavlja kao neka vrsta razrednog starješine
Saopštavajući razloge zbog kojih se nisu odazvali pozivu predsjednika države Milatovića, iz Nove srpske demokratije, koju predvodi predsjednik Skupštine Andrija Mandić, naveli su da “unutrašnju i spoljnu politiku vodi Vlada Crne Gore” i da, kako piše u saopštenju “smatramo da bi svoja saznanja vezana za dalje smjernice na evropskom putu, ukoliko su toliko važna koliko Milatović tvrdi, trebao da podijeli sa nadležnom granom vlasti, ali opet nipošto ne na način da se postavlja kao neka vrsta razrednog starješine".
Sastanci lidera parlamentarnih stranaka sa predsjednikom države su, kako navode iz Mandićeve partije, “predviđeni Ustavom i zakonom samo u slučaju davanja mandata za sastav Vlade”.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević ranije je kazao da neće prisustvovati sastanku koji je inicirao predsjednik države Jakov Milatović zbog, kako je naveo, ”sve naglašenijih razlika koje dovode u pitanje ljudsko partnerstvo koje su izgradili tokom drugog kruga predsjedničkih izbora”.
Knežević je dodao da,kako je naveo, “bez lažne skromnosti može izjaviti da je njihova koalicija presudno doprinijela pobjedi Milatovića, koja je označila i definitvni kraj trodecenijske vladavine Demokratske partije socijalista”.
„Sve što se nakon toga izdešavalo, a odnosi se na Vaše stavove povodom spoljnje i unutrašnje politike u potpunoj je koliziji sa mojim, ali što je važnije, i sa stavovima onih građana koji su Vam na moj poziv dali podršku u drugom krugu predsjedničkih izbora“, kazao je Knežević.
Crnogorski predsjednik sastao sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom 2. jula u Briselu, nakon što je visoku funkcioner EU odgodio posjetu Crnoj Gori.
Mišel je Podgoricu trebalo da posjeti 2. i 3. jula, nekoliko dana nakon što je Crna Gora dobila pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR). Poseta je odložena nakon što je u skupštini, dva dana nakon što je Crna Gora dobila IBAR, usvojena rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, i pored negodovanja susjedne Hrvatske.
Mišelov kabinet je saopštio je da je odgodio posjetu Crnoj Gori za kasniji datum “kako bi osigurao uspješne razgovore sa ključnim sagovornicima u zemlji, koji ne bi trebali zasijenjeni najnovijim dešavanjima”.
Posle tog saopštenja, crnogorski predsjednik Milatović saopštio je da "nema dilemu" Mišel posjetu odgodio zbog usvajanja rezolucije o Jasenovcu.
Mišel je posle susreta sa Milatovićem u Briselu, da Crna Gora mora ostati na evropskom putu.
"Sada je ključno zadržati pozitivan reformski zamah i dati potrebne rezultate. Ne samo riječima, već i djelima svih političkih aktera. I u skladu sa svojim ciljem da se pridruži EU kao sljedeća država članica", napisao je Mišel na društvenoj mreži Eks.
Crnogorski parlament je 28. juna, tijesnom većinom poslanika Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, Demokrata Alekse Bečića i prosrpskih partija bivšeg Demokratskog fronta predvođenih šefom parlamenta Andrijom Mandićem, usvojio rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen.
