“Rat traje, svako jutro kada se probudim provjerim gdje su bili napadi, zovem da vidim da li su moji najbliži živi i kako su. Pomoć Ukrajini nije dovoljna, ako Ukrajina ne pobijedi pitanje je vremena koja država je sljedeća na meti ruske agresije”, kaže Ukrajinka Oksana Kijaško koja je 2012. sa suprugom došla u Crnu Goru, ne sluteći da će im planove za dalji život diktirati rat u njihovoj zemlji.
Oksana i njen suprug u Crnu Goru su došli kao mladi bračni par. Dvije godine nakon dolaska, 2014, shvatili da ne mogu da se vrate u Ukrajinu, pa je Crna Gora postala dom za, sada, njenu četvoročlanu porodicu.
Oksana u Crnoj Gori volontira u Ukrajinskom centru, gdje pomaže ukrajinskim izbjeglicama da se što bolje i brže prilagode životu u novoj sredini.
U razgovoru za Glas Amerike ima samo riječi hvale za crnogorsko gostoprimstvo i ono što je Crna Gora uradila za sve koji su u njoj potražili utočište nakon početka ruske agresije. Svakodnevno, međutim, strahuje za rođake i prijatelje koji su ostali u Ukrajini.
“Oni tamo imaju posao, ostali su da pomognu, neki ne mogu da izađu jer su u godinama”, navodi Oksana Kijaško.
Dvije godine nakon ruske pune invazije na Ukrajinu, ne nazire se kraj ratu. Predsjednik Rusije Vladimir Putin, kako ističe ukrajinski ambasador u Crnoj Gori Oleh Herasimenko, i dalje šalje hiljade vojnika u rat.
"Rusija nema namjeru da prestane sa agresijom, a Putinovi planovi idu mnogo dalje od Ukrajine”, upozorio je Herasimenko na obilježavanja dvogodišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
“Ruski diktator vjeruje da je Rusija iznad međunarodnog prava i zakona. Oni koji vjeruju da se Rusija neće usuduti da napadne druge evropske države treba da se sjete da nisu vjerovali da će Putin pokrenuti punu invaziju na Ukrajinu”.
Ukrajinski ambasador poručuje da svijet treba da shvati da je agresija Rusije počela još prije deset godina, 2014. kroz pokušaj aneksije Krima.
“Vojna opcija je uvijek bila izbor Rusije. Rusija je donijela još jedan rat, rat je raselio milione Ukrajinaca širom svijeta. Mi smo zahvalni svima koji su prihvatili izbjeglice iz Ukrajine. Zahvalni smo Crnoj Gori koja je primila najveći broj Ukrajinaca u odnosu na broj stanovnika”, kazao je ambasador Herasimenko.
Prema podacima crnogorskih vlasti, u periodu od 14. marta 2022. godine do 1. decembra 2023 godine izdato je 9.752 isprava za Ukrajince pod privremenom zaštitom.
U izvještaju o radu Koordinacionog tijela za vršenje nadzora nad sprovođenjem odluke o odobravanju privremene zaštite licima iz Ukrajin je, takođe, navedeno da je u periodu od 01. januara do 31. oktobra 2023. godine, registrovan najveći priliv lica iz Ukrajine, tokom ljetnjih mjeseci. U tom periodu u Crnu Goru je ušlo 90.894, a iz države izašlo 89.708 državljana Ukrajine.
Oksana Kijaško kaže da je prije rata u Ukrajini, u Crnoj Gori živjelo oko 2000 Ukrajinaca, te da ih je sada oko 5000, od čega 3.000 ima privremenu zaštitu. Prema njenim podacima, u Crnu Goru je došao veliki broj dobrih ljekara, IT stručnjaka, nastavnika, ali im nostrifikacija diploma, problem sa dokumentima i jezička barijera, otežavaju pronalazak posla.
“Dosta ih se vratilo u Ukrajinu, jer nema posao i finansijsku podršku. Oko 500 ukrajinske djece je upisano u crnogorske škole. Prošle godine ih je bilo više, ali veliki procenat pohađa online nastavu u ukrajinskim školama”, navodi Oksana.
Prema podacima crnogorskih vlasti, pravo na obrazovanje ostvarilo je 162 djece iz Ukrajine pod privremenom zaštitom, od čega u osnovnoškolskom obrazovanju 142 djece i 20 djece u srednješkolskom obrazovanju.
“To ukazuje da je nizak procenat upisane djece u osnovne i srednje škole što implicira da najveći broj djece (90%) školskog uzrasta nastavu prati onlajn, po ukrajinskom obrazovnom sistemu”, navedeno je u Informaciji o tekućoj školskoj godini.
Oksana smatra da je Crna Gora, shodno svojim kapacitetima, uradila najbolje što je mogla da pomogne.
“Imamo privremenu zaštitu, imamo zdravstvenu zaštitu, mogućnost da djeca idu u školu. Imamo oko 120 besplatnih mjesa za smještaj najugroženijih kategorija”, navodi Oksana govoreći o brojnim benefitima koje izbjeglice iz Ukrajine imaju u Crnoj Gori.
Ona, takođe, ukazuje i na gostoprimstvo crnogorskih građana, navodeći primjere onih koji su ukrajinskim izbjeglicama pružali besplatan smještaj i pomoć u hrani.
Mir u Ukrajini i povratak u domovinu je međutim cilj svih koji su zbog ruske agresije morali da napuste svoje domove, kaže Oksana. Ne vjeruje međutim da će se to uskoro dogoditi.
“Svaka država mora da se uključi i da pomogne”, zaključuje Oksana.
