U nedjelju 540.026 birača u Crnoj Gori odlučuje da li će Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića i njeni saveznici zadržati apsolutnu vlast protiv heterogene opozicije, u atmosferi identitetskih podjela zbog spora države sa Srpskom pravoslavnom crkvom oko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, epidemije koronavorusa, ali i sve češćih navoda o korupciji u vrhu vlasti.
Najnovije istraživanje javnog mnjenja Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), ukazuje da vladajuća koalicija Odlučno za Crnu Goru - DPS Milo Đukanović ima virtuelnu podršku 35,3 posto birača, dok prosrpska koalicija „Za budućnost Crne Gore" na čelu sa Demokratskim frontom ima podršku 24,7 procenata, a treća je lista "Mir je naša nacija" koju predvode Demokrate i Socijalistička narodna partija sa 16,5 posto.
Prema istom istraživanju, saveznici DPS-a iz manjinskih stranaka imaju oko šest odsto podrške, dok bi preostale glasove trebalo da podijele, uz očekivanu izlaznost od 66 odsto, DPS-ovi trenutni i nekadašnji partner - Socijaldemokrate i Socijaldemokratska partija, kao i lista “Crno na bijelo” prevođena Ujedinjenom reformskom akcijom.
CEDEM-ovo istraživanje političkog javnog mišljenja u Crnoj Gori sprovedeno je u razdoblju od 5. do 12. avgusta na uzorku od 1.037 anketiranih građana, s marginom greške od 3,1 posto.
Predsjednik Milo Đukanović, čiji DPS tri decenije vlada zemljom koja stremi ka EU, rekao je tokom kampanje da je "izbor crnogorskih građana nikad lakši", birajući između prosperiteta ili povratak u gubitak države i srednjevjekovnu “privrženost teokratiji”.
"Jer u suštini biraju između politike koja im omogućava prosperitet i blisko bolju budućnost i šarolike palete političkih ponuda koje za interese trećih, ne prezaju od žrtvovanja budućnosti sopstvene zemlje i vraćanja crnogorskog društva u srednji vijek, otvoreno priželjkujući potčinjenost, privrženost teokratiji, gubitak državnosti i služenje tuđim interesima".
Đukanović je rekao da “iako je ovo još jedan izazov poput brojnih koje smo imali u prethodnom periodu i na prethodnim izborima, naš zadatak je da ih 30. avgusta porazimo… i da nastavimo da budemo stožer progresivne politike koja garantuje evropski kvalitet života svim građanima Crne Gore”.
Nosilac liste Đukanovićevog glavnog opozicionog protivnika, koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koju predvode Demokratski front i Socijalistička narodna partija, Zdravko Krivokapić, smatra da je ovo “ključni momenat da tridesetogodišnja bezbožnička vlast ode“.
“Pred nama je samo jedan put - put pobjede i zato svu snagu i energiju treba da uložimo da dokažemo da je u pravu onaj koji je za Boga. Nakon donošenja sramnog Zakona o slobodi vjeroispovesti, natjerani smo da branimo našu vjeru. Jedini zadatak koalicije je da našoj djeci obezbijedi život dostojan čoveka”, rekao je Krivokapić.
On je rekao da se “mora prestati sa zloupotrebom i pljačkanjem naših resursa i bogatstava”, ocjenjujući da “sadašnja vladajuća struktura ne haje ni za Ustav, ni za zakone, ni za naše mišljenje”.
"Identitetska pitanja u prvom planu"
Analitičar Sergej Sekulović rekao je u razgovoru za Glas Amerike da su i na ovim izborima u posljednjih nedjelju dana kampanje u prvi plan izašla identitetska pitanja.
“Mislim da je nesporno da su se u posljednjih deset dana kampanje u prvi plan vratila identitetska pitanja, koja su i osnovni motivacioni faktor”, ocijenio je Sekulović, navodeći da, i pored svih drugih biračkih razloga za glasanje, identitet ostaje na vrhu.
Sekulović smatra da bi u slučaju da DPS sa partnerima osvoji apsolutnu vlast, spoljnopolitički pravac zemlje i retorika njenih zvaničnika ostala nepromijenjena, a Crna Gora ostala “čvrsti pouzdani partner NATO-a”.
On vjeruje da eventualna pobjeda opozicije ne bi dovela do radikalnih spoljnopolitičkih promjena, ali i da bi takav ishod izbora nesumnjivo vodio približavanju Podgorice sa Beogradom i Moskvom.
“Ako opozicija ostane pri stavovima povremeno izrečenim u ovoj kampanji, da neće preispitivati članstvo Crne Gore u NATO, vjerovatno bi zemlja ostala članica ovog saveza, ali bi to članstvo bilo klimavo, više kao dužnost, nego kao iskreno opredjeljenje”, smatra Sekulović, ocjenjujući da “tu očigledno neće doći do nekog radikalnog poteza”.
Sekulović nije isključio ni mogućnost incidenata i nemira tokom predstojećih izbora, vjerujući da “ako do toga dođe, neće biti ozbiljnijeg tipa”.
Pored imovinsko-političkog spora sa crkvom, čiji su predstavnici, mitropolit Amfilohije i episkop Joanikije, otvoreno pozvali birače da na izborima podrže opoziciju, Đukanovićeva vlast se na ovim izborima suočava sa brojnim kritikama iz izvještaja međunarodnih organizacija i Evropske komisije, koji ukazuju na sistemsku korupciju u zemlji.
Osim toga, epidemija koronavirusa je ispraznila plaže i hotele u turistički orjentisanoj zemlji od 620,000 stanovnika, pri čemu je 92 preminulo od početka epidemije, a više od 4600 građana inficirano - uprkos rigoroznim mjerama i početnom zatvaranju granica, te kratkom korona-fri predahu.
Birališta se otvaraju u nedjelju u sedam sati a zatvaraju u 20 sati, a glasanje će nadgledati misije OEBS/ODIHR-a i ENEMO-a, kao i lokalni posmatrači, a prvi preliminarni rezultati izbora očekuju se par sati nakon izbora, dok bi konačne rezultate dan kasnije trebalo da objavi Državna izborna komisija.
