Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore saopštilo je u srijedu da je pozvalo na razgovor ambasadora Srbije zbog negativnih izjava srpskih zvaničnika o Crnoj Gori i njenom predsjedniku Milu Đukanoviću, povodom srpsko-crnogorskog crkvenog spora nastalog zbog namjere Podgorice da usvoji novi Zakon o slobodi vjeroispovijesti, uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji Srpska pravoslavna crkva smatra pokušajem otimanja njene imovine u Crnoj Gori.
"Ambasador Srbije Zoran Bingulac pozvan je danas na razgovor u Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore zbog kontinuiranih, negativnih izjava srbijanskih državnih i drugih zvaničnika o unutrašnjim pitanjima naše države, koje su kulminirale izjavom člana Vlade Republike Srbije, ministra za inovacije i tehnološki razvoj Nenada Popovića", saopšteno je iz MVP Crne Gore.
Prema navodima u saopštenju, tom prilikom je državni sekretar u crnogorskom ministarstvu ambasador Zoran Janković ocijenio "zabrinjavajućim i neprimjerenim" izjave ministra u Vladi Republike Srbije, te prenio očekivanje da će se "zvanični Beograd ograditi od pomenutih izjava".
"Teške kvalifikacije iznesene na račun predsjednika Crne Gore neprihvatljive su, nijesu na liniji dobrosusjedskih odnosa i ne doprinose ukupnoj saradnji dvije države", piše u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova.
Ministarstvo prenosi da je državni sekretar, ambasador Janković, ocijenio "neprimjerenom intenzivnu i negativnu kampanju koja se neopravdano i bez argumenata vodi u Srbiji, povodom nacrta Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica Crne Gore".
Poziv ambasadoru Bingulcu uslijedio je nakon što je ministar za tehnološke inovacije u Vladi Srbije Nenad Popović reagujući na najavu usvajanja spornog zakona, nedavno saopštio niz uvrjedljivih kvalifikacija na račun Crne Gore i Đukanovića, koga je nazvao "najvećim kriminalcem u Evropi... koji mora da izvršava sve zadatke koje mu narede sa Zapada njegovi nalogodavci".
"Crna Gora je stara srpska država, nju su stvarali Nemanjići i Sveti Sava", rekao je Popović i ocijenio da će, u slučaju usvajanja Zakona, Srbija "morati da reaguje najžešće".
Predlogom novog Zakona, vjerske zajednice bi bile u obavezi da pruže dokaze o vlasništvu nad imovinom stečenom prije 1918. godine, kada je Crna Gora izgubila nezavisnost i postala Zetska banovina Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Đukanović je u sredu, u intervjuu TV N1, nazvao "groznom i grubom manipulacijom tumačenja prema kojima je novi zakon usmjeren ka otimanju imovine SPC u Crnoj Gori", i dodao da izjave pojedinih srpskih zvaničnika ne doživljava kao prijetnju.
On je, pored ostalog, rekao da očekuje da Carigradska patrijaršija prizna autokefalnosti kanonski nepriznate Crnogorske pravoslavne crkve, navodeći da bi sve suprotno bilo "suprotno kanonskom pravu i principu etnofiletizma".
"Kao što smo 1918. ostali bez države, pa nako toga, bez obzira što je bilo nasilno, logično 1920. ostali bez crkve", rekao je Đukanović i podsjetio da su se 2006. okolnosti promijenile i Crna Gora postala nezavisna država.
U međuvremenu, Mitropolija Crnogorsko primorska SPC pozvala je Đukanovića i Vladu Crne Gore da sprovedu najšire moguće konsultacije o tom aktu, ponavljajući da nije protiv donošenja novog zakona, već protiv "jednostranih akata" crnogorskih vlasti.
„On (Đukanović) ne zna i nijesu ga dobro savjetovali oni koji su ga slagali, pa on to ponovio, da crkva u Crnoj Gori, koju pogrešno naziva Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) nikad nije bila autokefalna, niti je ukinuta ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića“, navodi se u reagovanju i negira da je imovina pravoslavne crkve bila državna u vrijeme “navodne autokefalnosti CPC”.
