Nakon što je nedavnim dobijanjem IBAR-a za poglavlja 23 i 24 ostvarila važan napredak ka EU, a zatim došlo do otkazivanja posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Crnoj Gori i zahlađenja odnosa Podgorice i Zagreba zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, nekadašnja crnogorska ministarka evropskih integracija Gordana Đurović ocijenila je da je Crna Gora dobila dva “diplomatska minusa”, koja mogu uticati na evropski put države.
Đurović navodi da je “jedan diplomatski minus usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, a drugi otkazivanje zvanične posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela, koji je je trebalo da posjeti Podgoricu nakon što je Crna Gora dobila IBAR.
Prema njenoj ocjeni, “usvajanje Rezolucije o Jasenovcu doprinijelo je da se Crna Gora ne nađe u zaključcima Evropskog savjeta o napretku zemalja kandidata”, a to je, podsjeća Đurović, ključni dokument koji govori o progresu u prethodnom periodu.
“A kada vas nema u zaključcima Evropskog savjeta, to je kao da konferencija nije ni bila. To je veliki minus na promociji dobrih vijesti koje dolaze iz EU”, upozorava Đurović.
Ona smatra da Crna Gora “otvara prostor za ulazak u zonu potencijalne blokade procesa pristupanja u nekoj od njegovih narednih faza”.
“Poznati su instrumenti koji su na raspolaganju državama članicama EU, ukoliko imaju neke bilateralne probleme sa nekom od zemalja kandidata”, navodi Đurović .
Rezolucija o Jasenovcu, smatra Đurović, ne doprinosi kulturi sjećanja, već je, kako navodi, “potreba dnevne politike u Crnoj Gori i urušavanja spoljnopolitičkih pozicija Crne Gore, koje je decenijama baštinila dobrosusjedske odnose”.
Đurović, takođe, navodi da “Crna Gora već mjesecima pogoršava odnose sa susjednom Hrvatskom” i ukazuje da “nema razumnog osnova za to”.
“Umjesto da smanjuje broj otvorenih bilateralnih pitanja sa susjednom Hrvatskom, Crna Gora taj broj multiplicira. Na taj način stavljamo sebe u težu poziciju, čime imamo slabiju startnu poziciju za pregovore. Hrvatska može da blokira zatvaranje nekog pregovaračkog poglavlja, da odloži Međuvladinu konferenciju…Hrvatska nije EU, ali je država članica EU sa punim pravom glasa, jer je politika proširenja bazirana na konsenzusu”, ukazuje Đurović.
Ona je, takođe, rekla da “ne vidi da je usvajanje Rezolucije o Jesenovcu nešto pohvaljeno od strane Srbije”.
“Hvalospjevi, iskrene čestitke, ili makar protokolarne diplomatske čestitke su izostale…Nas niko iz Srbije nije pohvalio što smo usvojili rezoluciju o Jasenovcu. Mi se hvalimo kako smo jedini na planeti to uradili, a sada se postavlja pitanje šta smo od toga dobili. Mi smo pokvarili odnose sa Hrvatskom, nismo popravili odnose sa Srbijom, a usvajanje te Rezolucije donijelo je samo dodatne unutrašnje političke turbulencije”, kaže Đurović.
Ona smatra da su politički akteri u Crnoj Gori, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, na istim pozicijama prema svom biračkom tijelu.
“Poruke prema glasačkom tijelu koje su imale populistički i etno-nacionalistički prizvuk, one su poznate unutrašnjoj javnosti. Svi su na istim pozicijama što se tiče odnosa prema svom biračkom tijelu, ali se situacija politički radikalizuje, što može uzrokovati negativan domino efekat. Može izazvati da se druge etničke grupacije sada osjećaju ugroženo. Treba da smanjimo te rezolucije u našoj Skupštini i da se bavimo evropskim integracijama na način na koji se to od Crne Gore očekuje”, navodi Đurović.
Ona poručuje da Crna Gora, ukoliko želi uspješno da okonča pregovarački proces, mora da čuva dobrosusjedske odnose, napravi dobru pregovaračku platform i usvoji reformsku agendu.
Kada je posrijedi članstvo Crne Gore u EU, Đurović kaže da ne želi da licitira datumima.
“Evropskom terminologijom - otvorio nam se prozor, mi bi kroz vrata. Vrata još nisu otvorena, ona su poluotvorena”, zaključila je nekadašnja ministarka evropskih integracija Crne Gore.
Spajić: Odluke donosimo nezavisno
Crnogorski premijer Milojko Spajić saopštio je da “sve odluke, pa i one za Srebrenicu, Jasenovac, Mathauzen i Dahau - donosimo kao nezavisna zemlja koja je principijelno odlučivala i odlučivaće na ovakve teme iz prošlosti”.
Spajić je na mreži X napisao da je “u Kotoru, na Samitu lidera Zapadnog Balkana predsjedniku Srbije (Aleksandru Vučiću) prenio da će Crna Gora biti principijelna i u osudi svakog zločina i da će sve rezolucije, koje su fokusirane na odavanje pijeteta žrtvama, a ne na osude, istorijske okolnosti, geopolitiku itd. biti podržane, a ove druge teme da se ostave istoričarima da objektivno istraže okolnosti”.
"Jako su nam bitni bilateralni odnosi sa svim susjedima i važno je da se sva potencijalno otvorena pitanja riješe do kraja - partneri će vas dugoročno više poštovati ako ste predvidivi i ako znaju da ćete se do kraja držati istog aršina za sve. Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja sa principijelnim stavom i od njega neće odstupiti", rekao je Spajić.
On je, međutim, dodao da "rezolucije i prošlost nisu naš fokus i treba ih ostaviti u sjenci napretka naše zemlje na planu ekonomije, vladavine prava i evropske integracije i poručio da se "umjesto uljepšavanja prošlosti - bavimo se ljepšom budućnosti"
EK: Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni su dijelovi procesa proširenja
Evropska komisija saopštila je u srijedu da “im je poznato da je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o Jasenovcu 28. juna”.
U odgovoru na pitanja Glasa Amerike, zvaničnik sektora za medije EK za vanjsku politiku i bezbjednost, Piter Sičoki (Piotr Cichocki), napisao je da “prevladavanje teškog nasljeđa prošlosti i promovisanje iskrenog pomirenja trebali bi da budu zajednički napori”.
“Podsjećamo da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja ključni dijelovi procesa proširenja”, saopšteno je iz EK.
Evropska komisija ocijenila je da je “nedavna Međuvladina konferencija s Crnom Gorom označila je istorijski korak prema članstvu zemlje u EU”.
“Podstičemo vlasti da ostanu odlučno usredsređene na ispunjavanje očekivanja građana sprovođenjem reformi potrebnih za napredak na strateškom putu Evropske unije”, saopšteno je iz Brisela.
Milović: Rezolucija o Jasenovcu beznačajan akt isključivo na štetu Crne Gore
Crnogorski ministar pravde Andrej Milović rekao je, u intervjuu hrvatskom Jutarnjem listu, da vjeruje da je odluka parlamenta o Rezoluciji o Jasenovcu "beznačajan akt isključivo na štetu Crne Gore" i izrazio nadu da će Hrvatska mudro, "razumijevajući o čemu se ovdje ustvari radi...pretpostaviti svemu ostalom viši interes - pristupanje Crne Gore EU".
"Sama većina - a presudio je samo jedan glas u politički teškom i specičnom trenutku za Vladu Milojka Spajića - kojom je ta rezolucija donesena svjedoči o tome da su ljudi svjesni da ovo nije naš interes, te da Crna Gora treba da se vodi vlastitim interesima, a ne interesima drugih država", rekao je Milović i istakao da je "Hrvatska jedan od najvažnijih saveznika Crne Gore i ključan partner na našem putu prema EU".
Plenković: Rezolucija o Jasenovcu izrazito loš i nepotreban potez
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je, komentarišući usvajanje Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen u Skupštini Crne Gore, kako je Vlada Hrvatske vrlo jasno komunicirala crnogorskim vlastima da je donošenje takve rezolucije štetno za bilateralne odnose.
"Smatramo da je to izrazito loš i nepotreban potez, osobito stoga što je Hrvatska bila u najvećoj mjeri vrlo konstruktivna kada je riječ i o rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja i kada je riječ o europskom putu Crne Gore", rekao je Plenković novinarima u Zagrebu, objavljeno je na sajtu Vlade Hrvatske.
Hrvatska premijer je, kako piše na sajtu Vlade Hrvatske kazao i da, tim potezom prema Hrvatskoj, Crna Gora šalje jedan signal koji postavlja pitanje povjerenja i namjere.
Namjera je, kako je naveo, vezana isključivo za unutar-crnogorske rasprave, instrumentalizaciju od nekih drugih nakon Rezolucije UN-a o genocidu u Srebrenici i podsjetio da je ta Rezolucija UN-a donešena na prijedlog Njemačke i Ruande, te da je za nju Crna Gora glasala.
"Je li ovo trebalo biti nekakvo pranje interno, u svakom slučaju, ako to misle raditi na račun i nauštrb Hrvatske, to sigurno neće", naglasio je dodajući da će Hrvatska znati što treba raditi.
Skupština Crne Gore usvojila je 28. juna, glasovima 41 poslanika parlamentarne većine, rezoluciju o genocidu u Jasenovcu koju su inicirale prosrpske stranake, a koja bi mogla da utiče na odnose sa susjednom Hrvatskom koja je ranije zbog toga Podgorici uputila protestnu notu.
Nakon usvajanja te Rezolucije, uslijedilo je i otkazivanje posjete predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Podgorici, pa se Mišel naknadno, u Briselu, sastao sa crnogorskim predsjednikom Jakovom Milatovićem.
