Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec predstavio je u petak Evropskom parlamentu Nacrt izvještaja o napretku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, pozivajući crnogorske političke lidere da ostanu fokusirani na evropske integracije.
Šarec je, obraćajući se evropskim parlamentarcima, istakao da su “politička stabilnost i konstruktivna međupartijska saradnja u ovoj fazi jedini održiv put ka zajedničkom cilju – punopravnom članstvu Crne Gore u EU”, saopšteno je iz Evropskog parlamenta.
On je u nacrtu izvještaja pozdravio je napredak Crne Gore u sprovođenju reformi i mjera, navodeći da je to “rezultat zajedničkih napora političkih aktera, civilnog društva i šire javnosti”.
Takođe je ohrabrio crnogorske vlasti da što prije izmijene izborno zakonodavstvo, prvenstveno kako bi se osiguralo da se lokalni izbori širom zemlje održavaju istog dana, uz rješavanje drugih otvorenih pitanja vezanih za lokalne izbore.
"Sve ovo ima za cilj osiguranje uspješnog funkcionisanja opština, što je, u konačnici, povezano sa sredstvima EU, njihovim efikasnim korišćenjem i, posljedično, višim životnim standardom građana", naveo je.
Izvještaj prepoznaje napredak u pravosuđu, dok istovremeno naglašava potrebu da Crna Gora dodatno uskladi svoj pravni okvir – uključujući i Ustav – sa zakonima i standardima EU koji se odnose na nezavisnost pravosuđa, nepristrasnost, integritet i profesionalizam.
Zasnovan na izvještajima Evropske komisije iz 2023. i 2024. godine, dokument koji je predstavio Šarec ističe ključna dostignuća i izazove koji su, po njegovim riječima, od suštinskog značaja za dalje usklađivanje Crne Gore sa Evropskom unijom.
"Ovaj nacrt izvještaja pripremljen je u okviru određenih ograničenja po dužini i još će biti podložan pregledu i amandmanima od strane poslanika Evropskog parlamenta", rekli su iz EP.
Šarec očekuje da će glasanje o izvještaju biti u maju 2025. godine na Odboru za spoljne poslove (AFET), nakon čega će uslijediti konačno glasanje tokom plenarne sjednice Evropskog parlamenta u Strazburu u junu 2025. godine.
U odvojenoj izjavi, izvjestilac EP za Crnu Goru je ocijenio da Crnoj Gori ne nedostaje politička volja da nastavi svojim evropskim putem, kao i da podrška javnosti za pristupanje EU ostaje izuzetno visoka.
"Međutim, neophodno je obezbijediti da svakodnevna politička previranja – koja, po mom mišljenju proizlaze iz velikog broja političkih partija, od kojih svaka nastoji obezbijediti svoju poziciju – ne ometaju donošenje ključnih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa", rekao je.
Šarec je istakao i da zakoni “moraju biti što efikasniji”, te da ne smiju podleći iskušenju da budu samo "kozmetički".
"Crna Gora ima sve šanse da postane članica EU u okviru trenutnog mandata evropskih institucija", poručio je Šarec.
Nacrt izvještaja Evropskog parlamenta pozdravlja trajno i potpuno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući restriktivne mjere EU, među kojima i one koje se odnose na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, navodeći da EP podstiče Crnu Goru da ojača sprovođenje restriktivnih mjera i izbjegne njihovo zaobilaženje.
EP je pohvalio Crnu Goru za humanitarnu i materijalnu podršku Ukrajini, i podsjetio da je Crna Gora domaćin velikom broju ukrajinskih izbjeglica.
Ipak, u dokumentu se izražava “ozbiljna zabrinutost zbog zlonamjernog stranog uplitanja, napora na destabilizaciji, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja”, prenosi RTCG.
EP poziva Crnu Goru da usvoji kontramjere u saradnji sa EU i NATO-om, a EU i crnogorske vlasti da pojačaju stratešku komunikaciju sa građanima Crne Gore o prednostima procesa proširenja i članstva u EU.
Izvještaj je prepoznao, kada je u pitanju demokratija i vladavina prava, ključnu ulogu crnogorskog parlamenta u procesu pristupanja, ali sa zabrinutošću konstatuje političke bojkote i blokade, kao i ponovno pojavljivanje tenzija i etničke polarizacije.
Evropski parlament poziva na konstruktivan dijalog i izgradnju konsenzusa u cijelom političkom spektru, dajući prednost kvalitetu zakonodavstva, i snažno podstiče inkluzivne i transparentne javne konsultacije i redovno angažovanje sa civilnim društvom u donošenju odluka.
U nacrtu izvještaja ističe se da je parlament “zgrožen tragičnom masovnom pucnjavom na Cetinju i izražava saučešće porodicama žrtava”, apelujujući na Crnu Goru da uskladi svoje zakonodavstvo o oružju sa pravom EU i međunarodnim standardima.
EP je u izvještaju pozvao Crnu Goru da u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa politikom EU, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju sigurnosni rizik.
U poglavlju koje tretira osnovne slobode i ljudska prava, dokument navodi da EP žali što se najugroženije grupe u društvu i dalje suočavaju s diskriminacijom, pozivajući Crnu Goru da usvoji novi zakon protiv diskriminacije za bolji pristup pravima ugroženih grupa, i naglašava da je poštovanje prava nacionalnih manjina sastavni dio pravne tekovine EU.
Evropski parlament pozdravlja nove medijske zakone Crne Gore i njenu strategiju za medijsku politiku, insistirajući na politici nulte tolerancije u pogledu pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući javne ličnosti, i naglašava potrebu za efikasnim praćenjem ranijih slučajeva napada na novinare.
EP izražava žaljenje zbog preovlađujućeg visokog nivoa polarizacije u medijima i zbog njihove ranjivosti na politički i strani uticaj, pozivajući crnogorske vlasti da obezbijede uređivačku, institucionalnu i finansijsku nezavisnost javnog servisa.
