Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je u srijedu da je sugerisao Vladi Crne Gore da razmotri mogućnost faznog sprovođenje programa “Evropa sad”, zbog mogućih ekonomskih rizika povezanih sa reformama.
MMF je u preliminarnom nalazu nakon zvanične posjete Crnoj Gori ocijenio da Vladin predloženi paket ekonomskih reformi "Evropa sad" ima za cilj da unaprijedi životni standard radnika, učini pravičnijom poresku politiku i da smanji veličinu neformalne ekonomije.
"MMF podržava te prioritete, ali takođe primjećuje da bi moglo doći do ekonomskih rizika povezanih sa reformama. Ovi rizici bi se mogli ublažiti razmatranjem faznog pristupa ovom paketu kroz pažljivo kalibrirane korake”, kažu u MMF-u i ocjenjuju da je Vlada predložila ambiciozan paket reformi.
U toj instituciji podsjećaju da, ukoliko bi se plan "Evropa sad" u potpunosti sproveo, neto minimalna zarada bi se povećala sa 250 eura na 450 eura mjesečno, doprinosi za zdravstvo (nekih 4 procenta BDP-a) bi se ukinuli i zarade do 700 eura mjesečno bi bile izuzete od poreza na dohodak fizičkih lica.
MMF navodi da paket ima za cilj da smanji jaz između minimalne zarade i minimalne potroškačke korpe, uvede progresivno oporezivanje ličnog dohotka, smanji veličinu sive ekonomije i privuče investicije i otvori radna mjesta "usljed nižeg poreskog opterećenja rada. Ovi ciljevi su izuzetno poželjni, a ukoliko se uspješno postignu mogli bi da smanje neke od dugotrajnih strukturnih prepreka rasta u Crnoj Gori", piše u saopštenju.
U MMF-u, ipak, smatraju da odjednom usvojene velike promjene mogu takođe i da nose "značajne rizike od neželjenih efekata".
"Oni uključuju rizik od veće ukupne nezaposlenosti i/ili povećanja neformalnog zapošljavanja, rizik od usložnjavanja inflatornih sila i/ili smanjenja globalne konkurentnosti, ukoliko povećanja zarada nisu uparena sa rastom produktivnosti i moguće gubitke prihoda za državu i/ili lokalne samouprave, ukoliko namjeravane mjere za povećanje prihoda ne daju očekivane rezultate na održiv način ili se ne sprovedu u potpunosti”, upozorava MMF.
Prema ocjeni MMF-a, ti rizici bi se mogli ublažiti razmatranjem faznog pristupa, kroz pažljivo kalibrirane korake.
"Važno je da su dalekosežne reforme zasnovane na proprocionalno snažnom dizajnu i pripremi administracije. Sa stanovišta implemetancije, bilo bi prudencijalno da se počne od onih aspekata plana čiji cilj je da se povećaju prihodi. Elementi plana koji se odnose na gubitak prihoda bi trebalo da se uvode fazno u kasnijem stadijumu, po mišljenju zaposlenih MMF-a", navodi se u izvještaju.
Istovremeno, kada je u pitanju minimalna zarada, MMF preporučuje da se i ta povećanja sprovedu jasno definisanim i saopštenim fazama.
"Paket 'Evropa sad' uzima za pretpostavku da veliki udio zarada nije prijavljen poreskom organu i da se plaća "na ruke". Dok s jedne strane postoje značajni dokazi da takva plaćanja postoje, takođe se čini da postoje značajne varijacije i nezvjesnost u pogledu njihove veličine po regionima u zemlji i po sektorima ekonomije", navodi MMF.
Oni smatraju da, u odnosu na implementaciju u jednom koraku, fazni pristup nudi mogućnost da se vrše korekcije tokom sprovođenja.
"Zaposleni MMF-a stoje na raspolaganju da pruže tehničke savjete o faznoj implementaciji paketa, ukoliko to bude bio smjer koji će na kraju biti izabran", poručuju iz ove međunarodne finansijske institucije.
"Hrabra reforma i odluka"
Crnogorski ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić rekao je, komentarišući preporuku MMF-a o faznom sprovodjenju reformi, da svaka hrabra odluka nosi odredjene rizike.
"Idemo u hrabru reformu i svaka hrabra odluka nosi određene rizike. Rizik je bila i emisija obveznica prošle godine za koju je MMF rekao da je će biti neizvjesna, pa smo uspjeli, rizik je bio i hedžing kredita za autoput, pregovori sa Eksim bankom oko garancije za kredite za brodove, rizik je bio i pokretanje Air Montenegra, otvaranje turističke sezone,... pa smo iz svega izašli kao pobjednici", kazao je Spajić.
Spajić je rekao da Socijalni savjet i privrednici sigurno ne bi podržali da se prvo uvede povećanje akciza, poreza na prihod i drugih obaveza pa da se postepeno smanjuju dažbine na zarade i povećava minimalna zarada.
Ministar finansija je istakao da je primarni cilj ovog projekta da se zaustavi iseljavanje mladih, koje se očekuje čim se u Evropi smanje ograničenja u kretanjima zbog COVID-19 mjera, zbog čega se poboljšanje standarda građana nije moglo odlagati.
"Najveći strah poslodavaca je da će im radnici otići. Već sada mnogi imaju te probleme i ne mogu naći radnike određenih stručnih kvalifikacija. Benefiti od ovog projekta su mnogo veći od potencijalnih rizika", kazao je Spajić.
Spajić je rekao da, ne samo da neće biti potrebe za novim zaduživanjima, već da će iz depozita naredne godine vraćati dio starih dugova, što će značajno smanjiti javni dug, navodeći da je Crna Gora jedina u Evropi koja je ove godine imala neto smanjenje duga.
