Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održao je konsultacije sa liderima političkih stranaka "Pokreta Evropa sad" Milojkom Spajićem, Demokratske partije socijalista Danijelom Živkovićem i Nove srpske demokratije Andrijom Mandićem u vezi sa mandatarom za sastav nove crnogorske Vlade poslije junskih izbora.
Prema rezultatima glasanja "Pokret Evropa sad" osvojio je 25,55 odsto glasova, odnosno 24 mandata na vanrednim parlamentarnim izborima, a koalicija Zajedno, okupljena oko Demokratske partije socijalista, 23,26 odsto ili 21 mandat.
Koalicija Za budućnost Crne Gore osvojila 14,76 odsto glasova, odnosno 13 mandata, koalicija Demokrata i Građanskog pokreta URA 12,5 odsto, ili 11 mandata, a Bošnjačka stranka 7,09 odsto glasova, odnosno šest mandata.
Spajić smatra da je ubijedio Milatovića
Predsjednik "Pokreta Evropa sad" Milojko Spajić izjavio je nakon konsultacija sa predsjednikom Milatovićem, da smatra da su ubijedili predsjednika da imaju većinu za mandatara i formiranje vlade.
Spajić nije želio da odgovori na pitanje novinara ko će činiti tu većinu, ali je potvrdno odgovorio na pitanje da li očekuje da će imati podršku četrdeset jednog poslanika, koliko je potrebno za izbor vlade.
“Zadatak mandatara, kada postane mandatar, je prvenstveno da traži većinu od 41, odnosno aktivno učešće 41 poslanika. Vidjeli smo da je ta većinska vlada, ne manjinska, nešto što je optimalan scenario i da ne bi ponavljali greške prethodnika mislimo da treba težiti jednoj većinskoj vladi i vladi koja bi, na taj način, imala stabilnu podršku u parlamentu“, rekao je Spajić nakon konsultacija sa Milatovićem na Cetinju.
Živković: Niko do sada nije došao sa 41 potpisom
Razgovore sa Milatovićem vodili su i predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS). Vršilac dužnosti predsjednika te partije Danijel Živković rekao je nakon susreta sa crnogorskim predsjednikom - da je zaključio da niko nema potrebnu podršku koja bi obezbedila mandat za formiranje nove vlade.
“Zaključio sam da, za sada, nema većine od 41 poslanika na osnovu koje bi on mogao dati mandat budućem mandataru. Tako da, što god gospodin Spajić mislio u ovom momentu, ili kako kod razmišljao, vjerovatno je to na bazi njegovog utiska , a ne na bazi utiska koji je podijelio sa svojim partijskim kolegom koji se nalazi u ulozi predsjednika države”, kazao je Živković novinarima nakon razgovora sa Milatovićem u rezidenciji predsjednika države na Cetinju.
Živković je, takođe, rekao da, kako se izrazio, ne govori slučajno da bez DPS-a, odnosno koalicije Zajednom, nema stabilne političke vlade.
"Možemo da se bavimo eksperimentim , kao što je to bilo u prethodnom vremenskom period nakon 30. avgusta 2020. i da takvi eksperimenti završe isto kao što su završile Krivokapićeva i Abazovićeva vlada, neuspješno”, naveo je Živković .
Mandić: Očekujem da većina od 30. avgusta formira novu vladu
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić rekao je da je Milatoviću, tokom konsultacija prenio, da očekuje da će “većina od 30. avgusta 2020. pronaći snagu da opet formira vladu.
“Da to nama pripada, da se Crna Gora na tim izborima, kao i na ovim izborima podijelila upravo oko te dvije politike, da ta tridesetoavgustovska većina, sada kada bi se prebrojali svi ti poslanici koji čine tu većinu, ima tri petine poslanika i mogli bi da ispunimo sve one zahtjeve koje očekuju i oni sa strane”, kazao je Mandić.
Mandić je, takođe, rekao da im ne pripada premijersko mjesto, već da pripada onome ko je osvojio najveći broj glasova na izborim.
“A ostalo sve da se dijeli u skladu sa demokratskim principima u kojima niko ne bi pokušao da prigrabi za sebe više od onoga što mu je narod dao”, rekao je Mandić novinarima nakon sastanka sa Milatovićem.
Milatović očekuje kraj konsultacija pre zakonskog roka
Crnogorski predsjednik izjavio je ranije da očekuje da će konsultacije o mandataru završiti i prije isteka predviđenog roka od 30 dana, odnosno u okviru 15 dana.
U Skupštini Crne Gore u četvrtak je održana konstitutivna sjednica, čime je i zvanično počeo mandat novog saziva crnogorskog parlamenta.
Na konstitutivnoj sjednici Skupštine nije, međutim, izabran predsjednik parlamenta, jer predlog kandidata za tu funkciju nije dostavljen službi Skupštine.
Izbore je obilježila rekordno niska izlaznost 56,4 odsto i zanemarljiv broj nepravilnosti koje nisu mogle uticati na regularnost glasanja.
