Aktuelni predsjednik Crne Gore i kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović i kandidat i jedan od lidera Evrope sad Jakov Milatović ušli su u drugi krug predsjedničkih izbora, nakon što su u nedelju osvojili najviše glasova, pokazuju preliminarni rezultati.
Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) saopštio je, na osnovu uzorka od 100 odsto prebrojanih glasačkih listića, da je Đukanović osvojio 35,2 odsto, a Milatović 29,2 procenta.
Kandidat Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić osvojio je 19,3 odsto, kandidat Demokrata Aleksa Bečić 10,9, Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković 3,2 odsto, kandidat Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović 1,4, a influenser Jovan Radulović 0,8 odsto glasova.
Slični su podaci i Centra za demokratsku tranziciju (CDT) - Đukanović 35,3 odsto, Milatović 28,9, Mandić 19 procenata, Bečić 11,3, Stanković 3,2, Danilović 1,5 odsto i Radulović 0,8.
Drugi krug izbora biće održan 2. aprila.
Đukanović je na konferenciji za medije saopštio da vjeruje da je rezultat koji je postigao u prvom krugu “dobra osnova za nadogradnju koja će nas voditi do pobjede na predsjedničkim izborima”.
“Mi smo u prvom krugu ostvarili ono što smo željeli, ovo je to što smo planirali da ćemo ostvariti. Ostvario sam 36 odsto glasova, nešto iznad 120.000 glasova, što smatram veoma vrijednim rezultatom koji me potpuno ispunjava zadovoljstvom”, rekao je Đukanović i dodao da je to “ozbiljna prednost u odnosu na drugog kandidata s kojim cu se takmičiti u drugom krugu”.
On je rekao da su u DPS-u “zadovoljni ovim stepenom podrške".
“Ja vjerujem da je i ovakav ishod prvog kruga izbora i ono sto projektujem kao konačan rezultat predsjedničkih izbora odličan vjetar u jedra da na skorim parlamentarnim izborima potvrdimo snagu građanske i evropske Crne Gore i da dobijemo vladu koja ce nastaviti da vodi Crnu Goru evropskim putem”, poručio je Đukanović.
Milatović je rekao da je “ovo pobjeda svih onih koji su baklju slobode u prethodnih 30 godina nosili u Crnoj Gori”.
“Ovo je zajednička pobjeda onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskriminisani, koji nisu imali pravdu, pobjeda lijepe, bolje, pravednije, jednakije Crne Gore, naše Crne Gore”, rekao je Milatović na pres konferenciji.
On se zahvalio “svim političkim partijama koje su u prethodnih 30 godina nosile baklju slobode u Crnoj Gori, intelektualcima i medijima, građanskim aktivistima koji su u prethodnih 30 godina željeli ljepšu i bogatiju Crnu Goru”.
“Jer ćemo je konačno večeras dočekati a 2. aprila zapečatiti”, rekao je Milatović i najavio da će Đukanovića poslati u političku penziju.
Predsjednički kandidat Demokratskog fronta pozvao je svoje glasače da u drugom krugu predsjedničkih izbora podrže kandidata Evrope sad.
“Dobili smo mnogo glasova, ti čestiti ljudi podržali su politiku pomirenja koja znači budućnost Crne Gore. Pobjeda našeg kolege Milatovića nema bez podrške DF-a, koliko god da je dobar rezultat koji je ostvario, bez DF-a nema pobjede nad Đukanovićem. Gradeći novu Crnu Goru ja večeras, u ime DF-a, dajem punu podršku Jakovu Milatoviću i pozivam sve građane Crne Gore da ga podrže, a naše glasače , tražim da svi do poslednje glasaju za Jakova Milatovića, nezavisno hoće li on poštovati tu našu podršku koja će presudno uticati da on bude budući predsjednik Crne Gore”, kazao je Mandić.
Analitičar Miloš Bešić smatra da “nema sunje da je Milatović favorit u drugom krugu predsjedničkih izbora”, dodaje da “Đukanović ima strateški problem u ovoj raspodjeli”.
“Možemo se zapitati iz kojeg rezervoara on (Đukanović) može uzeti glasove u drugom krugu. Naravno, uzeće od gospođe Draginje Vuksanović Stanković, ali na drugim pozicijama vrlo je teško vidjeti gdje može uzeti glasove. Nema nikave sumnje da će svih ovih 20 procenata koje je uzeo Andrija Mandić preći kod Milatovića. Vrlo je teško vjerovati da će glasovi Alekse Bečića ići ka Đukanoviću”, kazao je Bešić u emisiji “izborna noć” na TVCG.
Izborni dan miran, bez većih nepravilnosti
Birališta su otvorena u sedam sati ujutro, a zatvorena u 20 sati. Prema podacima Državne izborne komisije (DIK), izlaznost na predsjedničkim izborima bila je 64,06 odsto saopštio je predsjednik DIK-a Nikola Mugoša.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, na izborima je glasalo 63,6 odsto.
Na predsjedničkim izborima 2018. godine glasalo je 63,9 odsto birača, a na parlamentarnim 2020. se izjasnilo 76,6 procenata.
Prema izvještajima posmatrača i Državne izborne komisije (DIK), izborni dan protekao je relativno mirno, uz pojedinačne nepravilnosti koje nisu mogle da naruše izborni proces.
Analitičar Miloš Bešić rekao je da su izbori protekli u mirnoj atmosferi, ocjenjujući da je “sazrijevanju demokratije” doprinijeli i građani i političari.
“Bio je zaista miran izborni dan. Izbori treba da budu praznik demokratije i dobro je sto tenzije nisu na nivou kao sto je bilo na ranijim izborni ciklusima, nepravilnosti su zaista marginalne”, rekao je Bešić u emisiji Izborna noć na RTCG.
Iz CDT-a je saopšteno da je najozbiljniji problem zabilježen na biračkom mjestu u selu Dubrovsko u opštini Šavnik "koje je zatvoreno zbog nasilnog incidenta". CDT-u je potvrđeno iz Opštinske izborne komisije da glasanje neće biti nastavljeno.
Ta organizacija je saopštila da je na jednom biračkom mjestu u Bijelom Polju zabilježen verbalni napad birača na članove biračkog odbora, a da je sa birališta u Pljevljima iznesen glasači listić.
Iz Centra za monitoring su saopštili da su njihovi posmatrači prijavili slučajeve upotrebe mobilnih telefona na biračkim mjestima i fotografisanje glasačkih listića.
Iz Centra za demokratsku tranziciju navode da građani prijavljuju da i tokom izbornog dana dobijaju neželjene pozive iz štabova predsjedničkih kandidata. Oni to ocjenjuju kao "neprimjereni pritisak na birače".
Očekivanja kandidata
Aktuelni predsjednik Crne Gore, lider DPS-a i kandidat te partije za šefa države Milo Đukanović kazao je nakon glasanja da je “ovo prilika da Crna Gora potvrdi svoju sposobnost da živi u uslovima političke i društvene stabilnosti”.
“Da nastavi da predano realizuje reforme, dostiže standarde i ostvaruje svoj cilj koji zdušno podržava tri četvrtine crnogorskog društva, a to je da budemo dio porodice ujedinjenih evropskih država i naroda, da to dovede Crnu Goru i njene gradjane do evropskog kvaliteta zivota”, kazao je Đukanović novinarima.
Dodao je da vjeruje da će ući u drugi krug izbora”.
“Ko god bude (protivnik) u drugom krugu, siguran sam da ćemo imati korektan duel i siguran sam u svoju superiornost”, navodi Đukanović.
“Ne planiram da izgubim ove izbore, a može se očekivati da predvodim svoju partiju na parlamentarnim izborima”, istakao je crnogorski predsjednik.
On je, takođe, kazao da je “Crna Gora u posljednje dvije i po godine u ozbiljnoj, svestranoj krizi, i institucionalnoj i ekonomskoj i finansijskoj i bezbjednosnoj…”.
“Crnoj Gori treba oporavak, treba joj povratak u stanje normalnosti u kojem je bila dugo vremena nakon obnove nezavisnosti, tokom kojeg je dinamično išla ka svom evropskom cilju”, kazao je Đukanović.
Na pitanje kako će graditi odnose sa Srbijom ukoliko pobijedi na predsjedničkim izborima, Đukanović kaže da je “njegova želja uvijek ista, najbolji odnosi sa svim susjedima, počev od Srbije”.
“Moja želja je tu i vjerujem da sam svojim djelovanjem to i dokazao. Naravno, političko iskustvo i odgovornost me navodi da uvijek primijetim određene deformitete, u ovom slučaju ponavljanje određenih deformiteta, koji po mom mišljenju ne prijete samo Crnoj Gori nego prijete stabilnosti i međudržavnim odnosima regiona”, kazao je Đukanović i naglasio da “građanska Crna Gora nema alternativu i kada bi zalutala bilo kojim nacionalističkim rukavcem, to bi bio put njenog kraja”.
Predsjednički kandidat Pokreta Evropa sad Jakov Milatović kazao je da su “ovi izbori vrlo važni za budućnost Crne Gore zato što danas građani biraju između politika prošlosti, siromaštva i podjela, i Crne Gore budućnosti, razvoja…”.
On navodi da je u predsjedničku trku ušao da bi pobijedio Đukanovića i, kako navodi, “sve što on predstavlja u Crnoj Gori”.
“On je simbol prošlosti i politika koje su dijelile i siromašile ovu zemlju”, kazao je Milatović nakon glasanja.
Na pitanje koga će podržati ukoliko ne uđe u drugi krug Milatović kaže da je to “skoro pa nemoguće” i dodaje da je “više puta javno rekao da nikada neće podržati Đukanovića”.
Predsjednički kandidat DF-a Andrija Mandić nakon glasanja je kazao da “imamo obavezu da nastavimo tamo gdje smo stali nakon 30. avgusta 2020”.
“U tom kontekstu sam i vodio kampanju. Raskidamo sa dosadašnjom praksom u Crnoj Gori, istjerujemo organizovani kriminal i korupciju iz nje, a uspostavljamo ponovo Crnu Goru koja će poštovati ljude koji vrijedno rade i da Crna Gora ne bude tijesna nijednoj zajednici”, kazao je Mandić i naglasio da će “u Crnoj Gori biti ravnopravan svaki građanin”.
Kandidat Demokrata Aleksa Bečić očekuje ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora
“Očekujem da ostvarimo najbolji rezultat ikada na nacionalnom nivou i da nam taj rezultat omogući da uđemo u drugi krug predsjedničkih izbora, jer je jasno, po svim parametrima, da moja malenkost ima ubjedljivo najširi politički manevar, zbog dugogodišnje umjerene izbalansirane politike ima mogućnost da dobije podršku i sa jedne i sa druge strane”, kazao je Bečić nakon glasanja.
Drugi krug 2. aprila
Pravo glasa na predsjedničkim izborima imalo je 542.154 građana, od čega najviše u Podgorici, 143.000 birača.
Za predsjednika Crne Gore biće izabran kandidat koji dobije više od polovine glasova birača koji su glasali. Ukoliko nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, za 14 dana, 2. aprila, biće održan drugi krug.
Dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova učestvuju u drugom krugu, kada će za predsjednika države biti izabran kandidat koji je dobio veći broj glasova izašlih birača. Predsjednik se bira na pet godina.
Nedjeljni izbori bili su četvrti predsjednički od obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. i osmi od uvođenja višestranačkog sistema 1990, a sva trojica postkomunističkih šefova države u vrijeme njihovih mandata bili su iz Demokratske partije socijalista, nasljednice Saveza komunista.
Od 1990. do 1998. predsjednik Crne Gore bio je Momir Bulatović, koga je na izborima krajem 1997. pobijedio najbliži saradnik i dotadašnji premijer Milo Đukanović i na toj funkciji ostao do 2003, kada ga je na tom položaju, sve do 2018. naslijedio Filip Vujanović.
Đukanović je ponovo izabran za predsjednika 2018, nakon što je u prvom krugu pobijedio kandidata opozicije Mladena Bojanića.
Regularnost izbora pratile su nevladine organizacije Centar za monitoring (CEMI) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT), posmatračke misije ODIHR-a, evropski poslanici i Savjet Evrope.
