Crna Gora je nastavila sprovoditi akcione planove za Poglavlja 23 i 24 i druga strateška dokumenta iz oblasti vladavine prava, kao i usklađivanje zakonodavstva sa tekovinama EU, ali ostaju izazovi koji se tiču političkog uticaja na pravosuđe, nezavisnosti institucija, kao i presuda u slučajevima visoke korupcije i napada na novinare.
“Zakonski okvir koji garantuje nezavisnost pravosuđa postoji, ali se pravosuđe i tužilaštvo i dalje smatraju ranjivim na političko uplitanje”, navodi se u non-paperu EK u koji je imao uvid Glas Amerike.
U dokumentu se podsjeća da je između 2019 i prvih mjeseci 2020, Sudski savjet reizabrao ukupno sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda, u najmanje trećem mandatu.
“Ovo pokreće ozbiljna pitanja o interpretaciji slova i svrhe osnovnih ustavnih i zakonskih okvira, koji ograničavaju ovakve reizbore na najviše dva mandata s ciljem da spriječi prekomjernu koncentraciju moći unutar pravosuđa”, piše u dokumentu EK i dodaje da “to takođe nije u skladu sa preporukama GRECO-a o nezavisnosti pravosuđa”.
EK navodi da je Crna Gora nastavila sa sprovođenjem postojećih i usvojila nove akcione planove za Poglavlja 23 i 24 i druga strateška dokumenta u oblasti vladavine prava, radeći na rješavanju vanrednih izazova istaknutim u prošlogodišnjem izvještaju EK I non-paperu, posebno u kritičnim područjima slobode medija, borbe protiv korupcije i trgovine ljudima.
“Pandemija COVID-19 stvorila je dodatne izazove na ovom području i doprinijela određenim objektivnim kašnjenjima u radu Crne Gore na svojoj agendi kada je u pitanju vladavina zakona”, navodi EK.
U Non-paperu se konstatuje da parlament još uvijek ne može obezbijediti dvotrećinsku većinu za važna sudska imenovanja i zato su ključne funkcije u pravosuđu popunjene vršiocima dužnosti.
Osim toga, navodi se “zabrinutost zbog spornih imenovanja visokih zvaničnika pravosuđa, koja nisu u skladu sa preporukama Grupe država protiv korupcije (GRECO) Savjeta Evrope o nezavisnosti pravosuđa, nije uzeta u obzir”.
"Ostaje važno da Crna Gora ne krene unazad u dosadašnjim dostignućima u reformi pravosuđa i da nastavi da ostvaruje rezultate, posebno u borbi protiv korupcije, istovremeno osiguravajući istinsku nezavisnost svih relevantnih institucija", poručuje se u Dokumentu.
Kada je u pitanju Poglavlje 24, EK navodi da su konsolidovani početni rezultati protiv trgovine ljudima, i dodatno poboljšana unutrašnja organizacija i koordinacija agencija za sprovođenje zakona, što se odrazilo na veći broj hapšenja i krivičnih gonjenja.
“Aktivno uključivanje Crne Gore u međunarodnu policijsku saradnju ponovo je rezultiralo uspješnim operacijama protiv crnogorskih kriminalnih grupa, u zemlji i inostranstvu, koje uključuju i dva istaknuta slučaja”, navodi se u dokumentu i dodaje da je, ipak, pristup ključnim bazama podataka agencijama za sprovođenje zakona još uvijek ograničen i ometa istrage.
Prema navodima dokumenta, dugi sudski postupci i višestruka odgađanja ročišta i dalje sprečavaju presude u slučajevima organiziranog kriminala, a konačne osude na temelju sporazuma o priznanju krivice i dalje ostaju norma, što dovodi do blažih presuda i novčanih kazni.
Iako je Agencija za borbu protiv korupcije (ASK) nastavila jačati kapacitet kroz proaktivniji odnos i aktivnosti na izgradnji kapaciteta, tehničku pomoć, komunikacije i podizanja svijesti, "ostaju izazovi u pogledu transparentnosti, integriteta, nepristrasnosti, nezavisnosti, neselektivnom pristupu, zajedno s ujednačenom i potpunom primjenom relevantnih zakona".
EK podsjeća da “nakon ostavke prethodnog direktora ASK u decembru 2019. godine, novi direktor tek treba da bude izabran, a tri konkursa za kandidate do sada nisu bila uspješna”.
“Rezultati istraga, gonjenja i pravosnažnih osuđujućih presuda u slučajevima korupcije na visokom nivou su uspostavljeni, ali ostaje potreba za daljom konsolidacijom”, navodi EK.
U dokumentu piše da je u slučaju “afere koverat”, tužilaštvo optužilo bivšeg gradonačelnika Podgorice, aktuelnog savjetnika predsjednika Crne Gore, za pranje novca, kao i da “drugih optužnica u tom slučaju nije bilo do 31. Marta 2020”.
EK podsjeća da su četiri konačne pravosnažne presude izrečene za slučajeve visoke korupcije u 2019, i još jedna protiv tri osobe do kraja marta 2020, ali i da nijedna konačna presuda nije izrečena protiv javnih funkcionera.
“Nije bilo ni pomaka po pitanju zahtjeva Crne Gore Srbiji za izručenje bivšeg predsjednika Srbije I Crne Gore, Svetozara Marovića, koji je osuđen za djela povezana sa visokom korupcijom”, navodi EK i dodaje da je potrebno poboljšati rezultate kada je u pitanju oduzimanje imovine.
EK podsjeća da je parlament u decembru 2019. usvojio Zakon o slobodi vjeroispovijesti i da su usvajanje zakona pratili skupovi velikih razmjera SPC, koji su zaustavljeni usljed krize sa epidemijom koronavirusa, kao I da je u februaru vlada ponovo inicirala dijalog njenih pravnih eksperata sa SPC, koja se smatra teško pogođena zakonom.
“Sredinom maja 2020, baš prije ublažavanja mjera o javnom okupljanju, vlasti su uhapsile i zadržale u pritvoru 72 sata jednog od episkopa i osam sveštenika SPC zbog nepoštovanja ograničenja izrečenih zbog Kovida 19”, podsjeća EK.
U non-paperu se konstatuje da, u okviru Poglavlja 23, Crna Gora nastavlja da radi na novom zakonskom okviru o medijima, te da je bilo nekog razvoja dogadjaja u istragama starih slučajeva napada na imovinu medija.
“Ipak, ostaju izazovi kada je u pitanju ukupna situacija na polju slobode izražavanja i medija”, kažu u EK i navodi da su tokom 2019. registrovana četiri napada na novinare i da je u tri od ta četiri slučaja podignuta optužnica.
“Uprkos početnim rezultatima u istrazi ozbiljnog napada na novinarku Oliveru Lakić koji se dogodio u maju 2018, nijedna optužnica do sada nije podignuta”, navodi se u non-paperu EK i dodaje da nije bilo pomaka u starijim slučajevima napada na novinare, uključujući i ubistvo urednika Dana Duška Jovanovića.
U aprilu 2020, navodi dokument, policija je rasvijetlila četiri slučaja napada na imovinu medija i zbog toga uhapsila dvije osobe, koje su u vrijeme napada bili maloljetnici, dok organizatori napada ostaju nepoznati.
“Novi zakoni o medijima i javnom emiteru RTCG još treba da bude donesen u parlamentu, dok novi zakon o audiovizuelnim medijima, koji treba da bude u skladu sa zakonodavstvom EU u ovoj oblasti je u pripremi”, kažu u EK i dodaju da “tranzicija RTCG iz državne medijske organizacije u istinski javni servis još uvijek nije dovršena”.
Osim toga, u dokumentu se konstatuje da izbor novog Savjeta u junu 2019. nije uspio da unaprijedi uredničku nezavisnost i profesionalne standarde u RTCG
