Novoizabrani predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, rekao je u pobjedničkom govoru da njegova pobjeda znači podršku građana putu Crne Gore ka Evropskoj uniji.
"Ubijeđen sam da nećemo iznevjeriti očekivanja građana i da ćemo u narednih pet godina napraviti taj završni korak", rekao je Đukanović u sjedištu njegove partije u staroj zgradi Vlade, ispred koje je u toku slavlje njegovih pristalica.
On je poručio opozicionim liderima da je “ovaj rezultat toliko ubjedljiv i nadmoćan” i pozvao ih da “preispitaju njihova istrajna politička stanovišta”, ocjenjujući da se “ne može ništa dobro napraviti negiranjem ostvarenja do kojih je došla Crna Gora”.
Đukanović je ocijenio da su pred Crnom Gorom mnoga iskušenja, kao i da je prioritet ekonomski razvoj “koji treba da garantuje rast životnog standard građana”.
Ako ostane na mjestu predsjednika do kraja mandata, Đukanović bi mogao da dočeka pune 32 godine na čelu Crne Gore, koja je pod njegovim vođstvom do sada izglasala nezavisnost i ušla u NATO.
Vladajuća Demokratska partija socijalista prethodno je saopštila da je njen kandidat za predsjednika, Milo Đukanović, novi predsjednik Crne Gore, nakon njegove izvjesne natpolovične pobjede u prvom krugu izbora održanih u nedjelju.
"Istorijska pobjeda je ostvarena u atmosferi u kojoj je Đukanović bio sam protiv svih i ova pobjeda je potvrda podrške građana", saopštio je Miloš Nikolić, funkcioner Đukanovićeve partije.
Prema preliminarnim podacima Centra za demokratsku tranziciju (CDT), na 100 odsto obrađenih podataka, kandidat DPS-a Milo Đukanović ima 53,8 odsto podrške građana, a kandidat većeg dijela opozicije Mladen Bojanić 33,5 odsto.
Kandidatkinja SDP-a, Draginja Vuksanović, ima podršku od 8,2 odsto.
Kandidat Prave Crne Gore Marko Milačić ima podršku 2,7 odsto, a kandidat Stranke pravde i pomirenja, Hazbija Kalač 0,8 odsto.
Kandidati Vasilije Miličković i Dobrilo Dedeić imaju podršku od 0,4 odsto građana.
Šef posmatračke misije CEMI-ja Zlatko Vujović, rekao je da je registrovan veliki broj nepravilnosti, ali da je riječ o manjem broju nepravilnosti u odnosu na parlamentarne izbore 2016. godine, kada su bile snažno izražene tenzije u Crnoj Gori.
Podsjetio je na značajno manju izlaznost u odnosu na parlamentarne izbore.
“Crna Gora je birala kako je birala. Ponosan sam na rezultat, jer je rezultat otvorne i iskrene kampanje. Za protivnika smo imali čovjeka koji je zarobio insitucije”, rekao je Maden Bojanić u Podgorici, navodeći da neće čestitati pobjedu svom rivalu.
On je rekao da će nastaviti sa borbom i zamolio opozicione birače "da ovo ne shvate kao poraz, već kao osnovu za borbu da oslobodimo Crnu Goru od Djukanovićeve diktature".
Od ostalih kandidata, kandidatkinja Socijaldemokratske partije Crne Gore, Draginja Vuksanović, osvojila je oko osam odsto glasova, dok su ostali kandidati osvojili ispod tri posto glasova birača.
Centar za demokratsku tranziciju saopštio je da je na izborima glasalo 64 posto birača, a domaći posmatrači da su izbori protekli znatno mirnije I bez tenzija nego na prethodnim parlametarnim izborima.
Pravo glasa je imalo 532.599 građana koji su glasali na 1.214 biračkih mjesta, a predsjednik Državne izborne komisije, Budimir Šaranović, rekao je ranije da su obezbijeđeni "svi normalni i organizacioni uslovi za održavanje izbora".
Ranije u nedelju, predsjednički kandidat Demokratske partije socijalista, Milo Đukanović, rekao je novinarima da očekuje da će građani na izborima potvrditi da država "odlučno nastavlja putem evropskog razvoja" i da očekuje pobjedu "u prvom, drugom ili bilo kom krugu".
Njegov rival iz opozicije, Mladen Bojanić, nakon jutrošnjeg glasanja pozvao je građane da glasaju kako bi "osmijehom i olovkom pokazali autokrati da mogu da ga spriječe da zemlju uvede u diktaturu"
Predsjednički izbori, održani u nedelju, sedmi su od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a dosadašnji predsjednici bili su Momir Bulatović u dva mandata, Milo Đukanović u jednom i Filip Vujanović u tri mandata.
Glasanje su nadgledali dvije lokalne organizacije, Centar za monitoring sa 1,340 i Centar za demokratsku tranziciju sa 300 posmatrača, kao i međunarodna posmatračka misija OEBS-a, ODIHR-a, Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope i Evropskog parlamenta.