Dok američki zvaničnici navode da BRIKS, čiji samit je održan u ruskom gradu Kazanju, ne prerasta u geopolitičkog rivala, analitičari navode da članice te grupe rade na pitanjima koja bi mogla dodatno da ih distanciraju od zapadnog uticaja.
Članice BRIKS-a, Brazil, Rusiija, Indija, Kina i Južnoafrička republika, između ostalog razgovaraju o tome kako da uspostave alternativni platni sistem koji ne bio zavisio od američkog dolara, zatim digitalnu valutu BRIKS, te alternativu zapadnim finansijskim institucijama kao što je Međunarodni monetarni fond (MMF).
Kina, Rusija i Iran - zemlje kojima je Amerika uvela oštre trgovinske restrikcije - naročito su zainteresovane za to da se realizuju ciljevi BRIKS-a i zabiđu sankcije koje smatraju nelegalnim.
Jedna od odluka na samitu BRIKS-a je i da će države članice produbiti svoje bankarske veze i poravnanja u nacionalnim valutama, što je potvrdio ruski predsednik Vladimir Putin.
Indijski premijer Narenda Modi sugerisao je na samitu da je takođe zainteresovan za postizanje zacrtanih ciljeva.
“Pozdravljamo napore da se poveća finansijska integracija zemalja BRIKS-a. Trgovina u lokalnim valutama i neometane prekogranične isplate ojačaće našu ekonomsku saradnju", rekao je Modi.
Predsjednik ruske Dume Vjačeslav Volodin je uoči samita napisao na Telegramu da prioriteti BRIKS-a odražavaju podjelu između Zapada i Juga.
“Prolazi period hegemonije Vašingtona i Brisela. Zemlje biraju put ravnopravnog dijaloga i obostrano korisne saradnje u interesu naroda, a ne da zadovolje SAD i njene poslušnike", rekao je Volodin.
Američki zvaničnici nisu zabrinuti.
"Ne smatramo da će BRIKS prerasti u neku vrstu geopolitičkog rivala. Ne gledamo tako na to", rekla je u ponedeljak portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer.
U međuvremenu, indijski premijer i kineski predsjednik Ši Đinping u srijedu se sastali na marginama samita u Kazanju, što predstavlja otopljavanje odnosa dvije, ponekad suparničke, zemlje. Neki analitičari smatraju da bi to moglo da ima geopolitičke imlikacije.
Dva dana uoči samita BRIKS-a, indijski i kineski zvaničnici saglasili su se da riješe sporno pitanje vojnih patrola duž granice dvije zemlje. Cilj je da se osigura da obje strane povuku vojnike sa pozicija u spornim područjima i da se vrate na situaciju koja je postojala prije poslednjeg pograničnog konflikta 2020.
Analitičari pokušavaju da utvrde šta je podstaklo Indiju da traži pomirenje sa Pekingom, kada je blisko povezana sa američkim inicijativama za suprostavljanje kineskom uticaju.
Indija ima jednu od ključnih uloga u američkoj Indo-pacifičkoj strategiji i Kvadrilateralnom bezbednosnom dijalogu (Kvad) koji predvode SAD, a u kojem su još Japan i Australija.
Vojske članica Kvada redovno drže vježbe, a Kina smatra da je cilj te grupe da naškodi interesima Pekinga.
"Indiji ne pomaže to što je članica Kvada. Potrebna joj je podrška da se suprostavi kineskom vojnom izazovu u području Himalaja. Osim toga, Amerika razvija odnose sa Pakistanom koji je protiv interesa Indije", rekao je za Glas Amerike P. Stobdan, bivši indijski diplomata i pisac.
Li Minveng, profesor na Institutu za strateške studije i međunarodnu bezbjednost na Univerzitetu Fudan, rekao je za kineske medije da Indija želi pomirenje sa Kinom zato što SAD ne podržavaju njene napore da razvije svoj proizvodni sektor.
"Indijska politika odvajanja od Kine nema značajnu podršku Zapada, kojeg predvode SAD, a koji ne pomaže modernizaciju i industrijalizaciju Indije. To pokazuje da Indija ne može da ima koristi od toga da bude neprijateljski nastrojena ili da se distancira od Kina. To čak otežava Indiji da se razvija", smatra Li.
Neki stručnjaci vjeruju da SAD ne bi bile iznenađene najnovijim razvojem događaja
"SAD su cijelo vrijeme znale da će se Indija i Kina povezati u nekom trenutku. Za to ostoje snažni politički i ekonomski razlozi", rekao je Manorandžan Mohanti, stručnjak za Kinu iz Nju Delhija.
