Kancelarija tužioca Međunarodnog krivičnog suda saopštila je da će tražiti sudsko odobrenje da započne istragu navodnih ratnih zločina u Ukrajini.
Tužilac Karim Kan u petak je izrazio zabrinutost zbog ruske invazije i naveo da bi sud mogao da istraži navodne zločine, koji su rezultat trenutne situacije.
"Postoji razumna osnova da se pokrene istraga. Postoji razumna osnova da se veruje da su i navodni ratni zločini i zločini protiv čovečnosti počinjeni u Ukrajini. Namera mi je da ova istraga takođe obuhvati sve nove navodne zločine koji spadaju u nadležnost moje kancelarije, koje je počinila bilo koja strana u sukobu na bilo kojem dijelu teritorije Ukrajine", naveo je tužilac u saopštenju objavljenom u ponedeljak.
Sjedinjene Države proterale su 12 ruskih diplomata pri Ujedinjenim nacijama zbog zabrinutosti u pogledu nacionalne bezbednosti, saopštile su SAD i ruske diplomate.
"Sjedinjene Države su obavestile Ujedinjene nacije i stalnu misiju Rusije pri Ujedinjenim nacijama da počinju proces proterivanja dvanaest obaveštajnih operativaca iz Ruske misije koji su zloupotrebili boravak u SAD-u baveći se špijunskim aktivnostima štetnim po našu nacionalnu bezbednost. Potez smo preduzeli u skladu sa Sporazumom o sedištu Ujedinjenih nacija. Akcija je trajala nekoliko meseci", navedeno je u saopštenju portparolke Misije Sjedinjenih Država u Ujedinjenim nacijama Olivije Dalton.
Ruski ambasador pri UN Vasilij Nebznija rekao je novinarima da je od diplomata zatraženo da napuste SAD do 7. marta i da će Rusija odgovoriti na taj potez koji je nazvao "neprijateljskim" i kršenjem američkih obaveza kao domaćina sedišta UN u Njujorku.
Zamenik američke ambasadorke pri UN Ričard Mils odgovorio je da su se "diplomate od kojih je zatraženo da napuste SAD bavile aktivnostima koje nisu bile u skladu sa njihovim diplomatskim obavezama i odgovornostima".
Dodao je da je od njih zatraženo da napuste zemlju "da ne bi naneli štetu nacionalnoj bezbednosti zemlje domaćina" i naglasio da je odluka u skladu sa sporazumom o sedištu UN.
Američi predsednik Džozef Bajden razgovarao je sa američkim saveznicima i partnerima o, kako je navedeno, jedinstvenom odgovoru na neopravdani i ničim izazvani rat Rusije protiv Ukrajine.
"Tokom razgovora je prepoznata hrabrost ukrajinskog naroda pred ruskom agresijom i razmatrana kontinuirana podrška Ukrajini - uključujući humanitarnu, ekonomsku i pomoć u sferi bezbednosti. Takođe, razgovaramo je i o koordinisanim naporima za nametanje ozbiljnih posledica Rusiji - dok se, sa druge strane, radi na održavanju globalne ekonomske stabilnosti, uključujući i cene energenata", navedeno je u saopštenju Bele kuće.
Uz američkog predsednika, u razgovorima su učestvovali kanadski premijer Džastin Trudo, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, predsednik Francuske Emanuel Makron, nemački kancelar Olaf Šolc, premijeri Italije i Japana Mario Dragi i Fumio Kišida, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, kao i predsednici Poljske i Rumunije Duda i Johanis i britanski premijer Boris Džonson.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je među 26 istaknutih Rusa kojima je Evropska unija uvela sankcije zbog ruske invazije u Ukrajinu, navodi se u zvaničnoj odluci EU, a prenosi Rojters.
Spisak obuhvata oligarhe i biznismene aktivne u naftnom, bankarskom i finansijskom sektoru, kao i zvaničnike vlade, visoke zvaničnike vojske i "propagandiste koji doprinose širenju antiukrajinske propagande", saopšteno je iz EU.
Među sankcionisanima su Igor Sečin, direktor ruske državne naftne kompanije Rosnjeft i izvršni direktor energetskog giganta Transnjeft Nikolaj Tokarev, zatim oligarsi Ališer Usmanov, Petr Aven i Aleksandar Ponomarenko, te bankar Mihail Fridman.
Na spisku je i vicepremijer Dmitrij Černišenko, drugi članovi ruske vlade i istaknuti novinari. Mere obuhvataju zabranu putovanja, zamrzavanje imovine i zabrana pristupa finansijskim sredstvima.
Sankcijama je pogođenja i osiguravajuća kompanija za industriju gasa SOGAZ.