Dobitnik Nobelove nagrade za mir i aktivista za ljudska prava Aleš Beljacki osuđen je u petak na deset godina zatvora nakon što ga je sud u Bjerolusiji proglasio krivim za finansiranje protesta. Evropska unija je suđenje osudila kao "namješteno". Izricanje kazne Beljackom su osudile i Sjedinjene Države.
Beljackom (60) je u oktobru dodijeljena Nobelova nagrada za promovisanje ljudskih prava i demokratije u zemlji kojom gotovo 30 godina vlada predsjednik Aleksandar Lukašenko, bliski saveznik Rusije koji je nasilno pritvarao svoje protivnike ili ih primoravao da pobjegnu iz zemlje.
Beljacki, jedan od osnivača organizacije za ljudska prava "Vjasna" (Proljeće), uhapšen je 2021. godine i sa još tri osobe optužen za finansiranje protesta i krijumčarenje novca. Bjeloruska državna novinska agencija Belta prenijela je da je sud izrekao duge zatvorske kazne za svu četvoricu, uključujući i deceniju iza rešetaka za Beljackog.
Bjeloruski nobelovac je odbacio otužbe kao politički motivisane.
Bjeloruska opoziciona liderka u egzilu Svetlana Tihanovskaja saopštila je da su Beljacki i još trojica aktivista nepravedno osuđeni, a presudu je nazvala "užasavajućom".
"Moramo da uradimo sve što možemo da se borimo protiv ove sramne nepravde i oslobodimo ih", poručila je Tihanovskaja na Tviteru.
Osuđeni su još Valentin Stefanovič, na devet godina zatvora, Vladimir Labkovič na sedam i Dmitri Solvjov - koji nije bio u sudnici - na osam.
"Sramota"
Američki državni sekretar Entoni Blinken je na Tviteru zatražio da se osuđeni odmah oslobode, a presudu je nazvao "namještenom" i "pokušajem da se uguše demokratija u ljudska prava u Bjelorusiji".
Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Žozep Borelj rekao je da je četvorici muškaraca suđeno na "namještenim suđenjima" da bi bili ućutkani, i poručio da ta taktika neće uspjeti.
"Lukašenko neće uspjeti. Njihov poziv na slobodu je glasan, čak i iza rešetaka", naveo je Borelj u saopštenju.
Njemačka šefica diplomatije Analena Berbok je na Tviteru suđenje nazvala "farsom".
"Režim u Minsku se nasiljem i hapšenjima bori protiv civilnog društva. To je isto toliko sramno kao i Lukašenkova podrška Putinovom ratu u Ukrajini", poručila je Berbok.
Berit Rajs Andersen, predsjednica Norveškog nobelovog komiteta, ocijenila je da je presuda Beljackom politički motivisana "tragedija".
"Slučaj, presuda protiv njega, je tragedija za njega lično. Međutim, takođe pokazuje da režim u Bjelorusiji ne toleriše slobodu izražavanja i opoziciju".
Ravina Šamdasani, portparolka Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava, navela je na brifingu u Ženevi da je to tijelo uznemireno zbog suđenja i zabrinuto zbog "izostanka fer sudskog procesa i pristupa nezavisnom pravosuđu u Bjelorusiji".
Beljacki, koji je bio disident i za vrijeme Sovjetskog saveza, jedan je od najistaknutijih Bjelorusa koji su uhapšeni tokom višemjesečnog obračuna vlasti sa anti-vladinim demonstrantima na protestima koji su izbili na ljeto 2020. godine i nastavljeni 2021.
Vjasna, organizacija čiji je jedan od osnivača, preuzela je vodeću ulogu u pružanju pravne i finansijske pomoći zatvorenim demonstrantima.
Masovne demonstracije su održane nakon što je Lukašenko proglasio pobjedu na predsjedničkim izborima 2020. godine. Opozicija i zapadne zemlje naveli su da je riječ o izbornoj prevari.
