Na posebnoj sjednici, koja je počela u ponedeljak kasno uveče trebalo bi da bude izabrana nova Vlada Crne Gore na čijem čelu će biti lider Pokreta Evropa sad - Milojko Spajić.
Parlamentarnu većinu čine Pokret Evropa sad, Demokratska Crna Gora, koalicija Za budućnost Crne Gore i dvije albanske liste.
Prema dogovoru partija većine, u prvoj godini koalicija Za budućnost Crne Gore, koju predvode lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, podržala bi Spajićev kabinet bez učešća u Vladi, da bi nakon toga uslijedila njena rekonstrukcija koja bi omogućila ulazak te koalicije u izvršnu vlast.
Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke saopštila je, nakon najava da će mandatar Milojko Spajić podršku za sastav vlade obezbijediti uz pomoć glasova koalicije "Za budućnost Crne Gore", da je Vašington "veoma zabrinut" zbog izvještaja da bi novu vladajuću koaliciju mogle da čine stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima.
Predviđeno je da nova crnogorska vlada Milojka Spajića ima pet potpredsjedničkih mjesta i 19 ministarstava.
Pored Pokreta Evropa sad u 44. Vladi Crne Gore su i Demokratska Crna Gora Alekse Bečića, Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, partije Albanskog foruma, Albanske alijanse i CIVIS-a.
Spajić je u četvrtak skupštini dostavio ekspoze za sastav svog kabineta u kojem, između ostalog navodi "naša vizija je Crna Gora kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope".
On je u ekspozeu naveo da "socijalne i etno-nacionalne podjele i tenzije, kojima smo nažalost svjedočili prethodnih godina i decenija, moraju ostati za nama".
Spajić je u ekspozeu, takođe, napisao da su glavni spoljnopolitički prioriteti njegove vlade "punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, aktivno i kredibilno članstvo u NATO, unaprjeđenje dobrosusjedskih odnosa". Spajić naodi da će "Crna Gora nastaviti da bude stoprocentno usaglašena sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU".
"Vlada će nastaviti da jača dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju, prvenstveno uvažavajući svoje nacionalne interese, ali i prepoznajući brojne ekonomske, istorijske i kulturne veze sa državama u regionu. Imajući u vidu kontinuirani porast bezbjednosnih prijetnji i rizika, implementaciju ciljeva i koncepata NATO-a, te učešće u međunarodnim mirovnim misijama, vježbovnim i drugim aktivnostima Alijanse, biće u vrhu prioriteta ministarstva odbrane", navodi Spajić u ekspozeu.
Spajić u ekspozeu, između ostalog, najavljuje i realizaciju ekonomskog programa "Evropa sad 2", koji bi, prema ranijim najavama, podrazumijevao povećanje minimalne penzije sa sadašnjih 280 eura na 450 eura, a minimane plata sa 450 na 700 eura.
Skupština Crne Gore izabrala je u ponedeljak, glasovima 49 poslanika parlamentarne većine, Andriju Mandića - jednog od lidera koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) - za predsjednika parlamenta, nakon čega su pristalice opozicije organizovale protest u Podgorici.
Mandića su podržali poslanici koalicije ZBCG, Pokreta Evropa sad, Socijalističke narodne partije (SNP), Demokratske Crne Gore, Albanskog foruma.
Skupštinsku salu su uoči glasanja napustili poslanici opozicije. Nakon što je položio zakletvu Mandić je poručio da “želi pomirenje u Crnoj Gori”.
“Ono u šta danas iskreno vjerujem i čemu želim da služim je samo jedno, pomirenje i samo pomirenje. Ono je izuzetno važno, jer vidim da je svijet na ivici sukoba. Zbog toga moramo biti ujedinjeni pomireni i složni", rekao je Mandić.
On je, takođe, rekao da će popis početi 30. novembra.
“Narednih dana ćemo obezbijediti sve dodatne mjere zaštite i građani će imati uvid u podatke koje su dali Monstatu”, naveo je Mandić.
Obrazlažući predlog za kandidaturu Mandića, jedan od lidera koalicije ZBCG Milan Knežević kazao je, tokom skupštinske rasprave, da “Andrija Mandić nikada nije bio spreman da trguje svojom ideologijom” kao i da “on nema rezervne države”.
“Da vam i on i naša koalicija pošalje ruku pomirenja, da shvatite da Crne Gore nema bez Crnogoraca, Bošnjaka, Muslimana, Albanaca, Hrvata, ali i da Crne Gore nema ni bez Srba. To je ono što ste od 2006. planiral i projektovali pokušavajući da Srbe predstavite kao antidržavni element sa kojim se treba institucionalno i vaninstitucionalno obračunavati. Zato, meni predstavlja nemjerljivo zadovoljstvo što će Andrija Mandić biti izabran za predsjednika Skupštine kao prvi Srbin nakon 2006. kojeg nije glasao DPS ”, kazao je Knežević.
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković kazao je da se izborom Andrije Mandića za predsjednika Skupštine “danas mijenja karakter Crne Gore i njena spoljnopolitička orjentacija”.
“Glavnu odgovornost za to snose oni koji će dati podršku onome koji se danas ,na čelu politike koja je vodila Crnu Goru u pogrešnom smjeru, treba da nađe na poziciji predsjednika Skupštine Crne Gore”, kazao je Živković.
Živković je rekao i da “politika koju, između ostalog, personifikuje Andrija Mandić nikada nije priznala Crnu Goru za nezavisnu i samostalnu državu”.
“Andrija Mandić je strastveni borac protiv NATO-a i evropskih vrijednosti i čovjek koji se borio da se povuče priznanje Kosova”, kazao je Živković.
On je pitao Mandića “hoće li povući podršku Vladi ako produži sankcije Rusiji, hoće li od Vlade tražiti da Crnu Goru povuče iz NATO-a, kao i da li će usloviti ovu Vladu da povuče priznanje Kosova".
Andrija Mandić je kazao je da “danas Crnoj Gori trebaju nove poruke”.
“Ja sam u predsjedničkoj kampanji rekao da žalim zbog mnogih oštrih riječi koje sam izgovorio”, naveo je Mandić.
On je, takođe, rekao da su napravili “pošten sporazum sa političkim strankama koje su dobile povjerenje građana na izborima”.
“Mi da smo sami osvojili 41 mandat u Skupštini, pa bi mogli da razgovaramo o primjeni našeg programa vodeći računa i o onima koji su u tom trenutku manjina u Crnoj Gori. Mi smo napravili jedan pošten politički sporazum sa političkim partijama koje su, neke manje neke više, dobile povjerenje građana, okupile se oko određenog programa. Nismo mogli, ni mi ni oni, da dobijemo sve što smo željeli, ali smo odlučili da zajedno radimo… Dozvolite da ja, ipak, bolje poznajem naše glasače i da ja znam što može da prihvati i da prati taj Srbin u Crnoj Gori, koji zna da se do određenih ciljeva može ići i različitim putevima”, naveo je Mandić.
Obrazlažući zbog čega Demokratska Crne Gore podržava izbor Andrije Mandića za predsjednika Skupštine, poslanik te stranke Boris Bogdanović kazao je da “glas Demokrata za Mandića ne znači politička koncesija već spremnost i hrabrost da se izađe iz postojeće političke i institucionalne krize”.
„Moj klub poslanika danas ne glasa za pojedinca ili političku ideju, već za dijalog, kompromis i za Crnu Goru. Glasajući za ovog kandidata ili bilo kojeg drugog ne znači da prihvatamo svaku izgovorenu rečenicu, ideju, poziciju, već da smo spremni i sposobni da se odreknemo pojedinačnih interesa zarad velike ideje, velikog kompromisa u vezi sa formiranjem nove 44. vlade Crne Gore“, kazao je Bogdanović.
Predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović kazao je da ta stranke “ne može glasati da Andrija Mandić bude predsjednik Skupštine”.
“Danas smo ponovo porazili demokratiju, ponovo ne slušamo građane”, naveo je Ibrahimović.
Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković naveo je da u tom pokretu “nemaju vremena za simboliku, nemamo vremena za bavljenje zastavama, folklorom i izjavama iz 2020. i 2010…”.
“Moramo da se pozabavimo onim što smo u sporazumu naveli kao strateške i vitalne crnogorske interese. Iskazujem povjerenje da će Mandić, u skladu sa životnim i političkim iskustvom, časno braniti Ustav i Poslovnik i da će najbolje artikulisati demokratski dijalog, u čemu će od našeg kluba imati nepodijeljenu i nedvosmislenu podršku ”, kazao je Laković.
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar kazao je da ne podržavaju izbor Mandića za predsjednika parlamenta kao i da “dogovor i sporazum Spajić- Mandić nije dobar za Crnu Goru”.
“Ovaj predlog nije korak ka EU, ovo je korak nazad. Ovaj predlog je plod trulog komprromisa i odgovornost za to ne nosi Andrija Mandić, odgovornost nosi Milojko Spajić”, kazao je Konatar.
Konatar je kazao da će parlamentarna većina biti “kratkog daha”, navodeći da će vjerovatno trajati do predviđene rekonstrukcije Vlade.
Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata, kazao je da ne podržava izbor Mandića “ne zato što je Srbin”, već zato što “Mandić danas treba da položi zakletvu nad Ustavom za koji je tvrdio da je lažni nasilnički dokument, zato što Mandić ne navija za crnogorsku reprezentaciju, zato što Mandić negira genocid u Srebrenici, zato što suštinski nije za EU, zato što on veliča ratne zločince”.
Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković kazao je da Mandić ima pun podršku SNP-a.
“Došao je trenutak da ćemo za predsjednika Skupštine imati Mandića, koji se izjašava kao Srbin, kao što smo imali premijera Albanca, prije toga Crnogorca i to je vrijednost Crne Gore”, kazao je Joković.
Predsjednik Demokratske unije Albanaca i poslanik u parlamentu Mehmet Zenka kazao je da “sve što je do sada Mandić, preko svoje poltičke partije i koalicije, predstavljao crngorskoj javnosti kao vrijednost svoje politike za Albance su suze i bol”.
Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanvić kazao je da “politika koju predstavlja Andrija Mandić potpuno nekomplementarna sa onim što predstavlja HGI-a”.
Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma koji će biti dio Spajićeve Vlade, rekao je da su došli do “kompromisnog rešenja o formiranju Vlade” i poručio da će ostati dosledni programskim principima.
“Vjerujem u ono što je u sporazumu i bićemo jedan dio garanta da će biti ispunjeno ono što je u njemu”, kazao je Đeljošaj.
Protest opozicije ispred skupštine
Pristalice opozicije protestovale su večeras ispred Skupštine Crne Gore, nazivajući “sramnim” izbor Mandića za šefa parlamenta i pozivajući partije opozicije na bojkot popisa stanovništva i institucija.
Noseći crnogorske i zastave EU, oko 2000 prisutnih, uzvikujući “izdaja, izdaja” i “četnici, napolje”, poručilo je da neće odustati od zapadnih vrijednosti, i pored toga što zapadni saveznici žmure na napade na njih.
Kristina Šćepanović je rekla da “nikad neće pristati na četničkog vojvodu i stranog državljanina na čelu Skupštine”.
“Nikad nećemo odustati od Evrope i zapadnih vrijednosti čak i onda kad zapadni saveznici žmure pred napadima na nas”, rekla je Šćepanović.
Oskar Huter iz DPS-a stakao je kako „predsjednik Skupštine jedne NATO članice postaje čovjek čiji je glavni politički cilj antinatovski".
„Predsjednik Skupštine jedne nezavisne države postaje čovjek koji se borio protiv njene nezavisnosti, čovjek koji tu nezavisnost ni danas ne prihvata. Sramno da sramnije ne moze biti”, rekao je I dodao da su “spremni na svaku žrtvu, bez obzira na njenu cijenu, jer domovina se ne prodaje, niti izdaje, domovina se bezrezervno voli i brani, sada, sjutra i zanavijek“,
Jelena Marković iz Liberalne partije rekla je da “četnički vojvoda (Andrija Mandić) pripada onom polu koji promoviše mrak kroz fašizam, kleronacionalnizam i hegemonizam.”
“Običan građanin prilikom zaposlenja dostavlja potvrdu da se protiv njega ne vodi krivični postupak, a kako je moguće da je Mandić na čelo ovako važne institucije došao bez iste?!”, upitala je Marković i dodala da je Mandić, mimo zakona, državljanin i Srbije, navodeći da je to primjer “koliko su urušene institucije sistema od ,,oslobodioca" i koliko oni ne poštuju njene zakone i Ustav Crne Gore”.
Protest je protekao mirno, a zgradu Skupštine u kojoj su poslanici, čuvalo je na desetine pripadnika policije, koja je zatvorila za saobraćaj dio grada u blizini parlamenta.
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori održani su 11. jula, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović predložio je 10. avgusta Milojka Spajića za mandatara za sastav 44. Vlade Crne Gore.
Spajiću, koji je u Vladi Zdravka Krivokapića bio ministar finansija i socijalnog staranja, trebalo je više od dva mjeseca za dogovor sa političkim partijama o formiranju nove izvršne vlasti.
Vlada Milojka Spajića je treća vlada, od parlamentarnih izbora 2020. godine kada je, nakon tri decenije, smijenjena Demokratska partija socijalista.
Prva, nakon smjene vlasti, bila je Vlada Zdravka Krivokapića kojoj je Skupština izglasala nepovjerenje u februaru 2022, a istu sudbinu imala je i vlada Dritana Abazovića, kojoj je nepovjerenje izglasano u avgustu 2022. i koja je od tada bila u tehničkom mandatu.
