Linkovi

Milorad Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsednika RS


ARHIVA: Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik obraća se pristalicama u Banjaluci. (Foto: REUTERS/Amel Emric)
ARHIVA: Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik obraća se pristalicama u Banjaluci. (Foto: REUTERS/Amel Emric)

Sud Bosne i Hercegovine proglasio je u sredu Milorada Dodika krivim zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika za BiH i osudio ga na godinu dana zatvorske kazne, kao i zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.

Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS Miloš Lukić oslobođen je optužbi.

Reč je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Prema dosadašnjoj praksi Suda BiH, obično protekne nekoliko sedmica do nekoliko meseci između prvostepene i drugostepene presude. Drugostepena presuda je obično i konačna, odnosno pravosnažna.

Dodik ima pravo žalbe Ustavnom sudu, ali ova žalba ne odlaže izvršenje konačne pravosnažne presude.

Za šta je osuđen Dodik

2023. godine, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u "Službenom glasniku". Pre nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Kristijan Šmit je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Šmit je izmenio Krivični zakon BiH tako da je nepoštovanje odluka visokog predstavnika učinio krivičnim delom.

Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovodioca "Službenog glasnika" podnela su ostavku u samo nekoliko meseci pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršilac dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u "Službenom glasniku".

Dodik i Lukić su optuženi da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svesni i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit doneo odluku kojom se sprečava stupanje na snagu dva zakona, nastavili s pravnim radnjama ne primjenjujući i ne sprovodeći odluke visokog predstavnika.

"Od danas više nema Bosne i Hercegovine"

Milorad Dodik obratio se okupljenima na mitinigu podrške u Banjaluci i poručio da "od danas više nema Bosne i Hercegovine". Kako je dodao: "Nudimo vam ustavnu BiH. Još kratko. Skupština će doneti odluku da se odbija. Donećemo zakon o zabrani Tužilaštva i Suda na prostoru BiH, zakon o zabrani VSTV na nivou BiH, četvrti zakon koji ćemo doneti je zakon o zabrani SIPA (Državne agencije za istrage i zaštitu) i OSA (Obaveštajno sigurnosne agencije)”.

Miloš Lukić je rekao da oslobađajuća presuda za njega u procesu pred Sudom BiH ništa ne menja, odnosno ne menja suštinu da je proces vođen protiv institucija RS.

"Ta odluka Suda ne predstavlja bilo kakav razlog za neko zadovoljstvo i sreću. Ono što će ostati upisano jeste da je sve ovo velika sramota i udar na institucije i narod Republike Srpske", ocenio je Lukić.

Vučić: Sramna i andidemokratska presuda

Na Dodikov poziv, predsednik Srbije Aleksandar Vučić otputovao je u Banjaluku posle sednice Saveta za nacionalnu bezbednost.

U video poruci snimljenoj u avionu i objavljenoj na Instagramu, ocenio je da je presuda protiv Dodika "sramna, protivpravna i andidemokratska", te da je "usmerena na rušenje Republike Srpske i urušavanje pozicije srpskog naroda".

U Banjaluci je tokom večeri poručio da je Srbija "uvek bila i ostaće uz Republiku Srpsku" i da će dati sve od sebe da se održava dijalog ali i da podrži instituciju predsednika RS, što je u ovom trenutku Milorad Dodik.

Vučić je u izjavi medijima posle sastanka sa Dodikom, konstatovao da je prvostepena presuda sarajevskog suda protiv Dodika, "čudna i besimislena", jer je "kažnjen zbog verbalnog delikta, što nigde više u svetu ne postoji."

Presuda, prema mišljenju Vučića, nije usmerena protiv Dodika, nego je pre svega protiv Republike Srpske i srpskog naroda u celini.

Na prethodno održanoj sednici Saveta za nacionalnu bezbednost u Beogradu usvojeno je sedam zaključaka o presudi, preneo je RTS. Članovi Saveta osudili su presudu predsedniku RS kao "nedemokratsku i protipravnu" i pozvali na smirenost u reagovanju. Takođe su pozvali na poštovanje Dejtonskog sporazuma.

Šta presuda konkretno znači?

Nakon izricana presude i prvih reakcija, Sud BiH objavio je na svom zvaničnom sajtu, kako se navodi "zbog velikog interesovanja javnost", pojašnjenje šta presuda konkretno znači.

Presuda Dodiku, prema objašnjenju Suda, pravno znači prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; oduzimanje odlikovanja; zabranu vršenja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u celosti ili delimično finansira iz javnih sredstava i zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava.

Naglašava se da "ove pravne posledice... nisu krivičnopravna sankcija", zbog čega se one ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu i da nastupaju po automatizmu kada presuda postane pravosnažna.

Međunarodne reakcije

Evropska unija u Bosni i Hercegovini pozvala je u svom saopštenju sve političke aktere u BiH "da se suzdrže i odbace retoriku provokacija i delovanja koje izazivaju podele, uključujući dovođenje u pitanje ustavnog poretka, suvereniteta, celovitosti i teritorijalnog integriteta zemlje".

"Nakon odluke Evropskog saveta u martu 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, ohrabrujemo sve političke aktere da se fokusiraju na evropski put u korist građana", navedeno je u saopštenju Luiđija Sorece, šefa Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

S druge strane, mađarski predsednik Viktor Orban napisao je na mreži Eks da je u pitanju "politički lov na veštice" protiv predsednika Republike Srpske i da je pravni sistem instrumentalizovan i upotrebljen protiv demokratski izabranog lidera. "Ako želimo da očuvamo stabilnost na Zapadnom Balkanu, to nije pravi put!", poručio je Orban.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije takođe je ocenilo da je sudsko gonjenje Dodika bilo "čisto političke prirode" i saopštilo da bi presuda mogla da ima neizbežne štetne posledice po situaciju u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da u BiH treba pronalaziti politička i pravna rešenja koja državu čine funkcionalnom, a njene narode ravnopravnim.

"Presuda protiv Milorada Dodika nije pravomoćna pa treba spustiti loptu", kazao je Plenković.

Policija RS na ulicama Banjaluke 26. februara 2025. (Foto: AFP/Elvis Barukcic)
Policija RS na ulicama Banjaluke 26. februara 2025. (Foto: AFP/Elvis Barukcic)

Komandant EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, generalmajor Florian Marinan Barbu, izjavio je u Sarajevu da EUFOR pažljivo prati situaciju u BiH posle izricanja presude predsedniku Republike Srpske, i da, osim izjava predstavnika vlasti RS, nema naznaka niti konkretnih postupaka koji bi ukazivali na narušavanje mira i bezbednosti u zemlji, prenosi N1.

Kako je izgledalo suđenje?

Suđenje je počelo u februaru 2024. nakon više pomeranja.

Krajem prošle godine predmet je bio u zastoju, zbog operacije Dodika, iako je veštak ustanovio da je sposoban da prati suđenje, njegova odbrana je tvrdila da je nalaz veštaka u suprotnosti s otpusnim pismom. Ranije je postupak razdvojen u odnosu na Lukića zbog njegovog zdravstvenog stanja, ali je kasnije ponovo spojen. Iako je razmatrano ponovno razdvajanje postupka, to drugog puta nije učinjeno kada je Dodik bio na liječenju.

Pre ovoga, suđenje je često otkazivano i pomerano, uglavnom na zahtev Odbrane, zbog Dodikovih sastanaka.

Pre i tokom svakog ročišta, desetine Dodikovih sledbenika okupljalo se ispred Suda BiH a njegovi najbliži saradnici suđenje su pratili iz galerije sudnice. Gotovo nakon svakog ročišta Dodik je pravio konferenciju za novinare, na kojima je kritikovao Sud BiH i pravio pritisak na sudije.

Zašto je ovo suđenje važno?

Osim što izaziva veliko interesovanje javnosti, suđenje Miloradu Dodiku moglo bi prethoditi novoj krizi u Bosni i Hercegovini ali je u isto vreme i test za domaće pravosuđe.

Dodik je godinama osporavao nadležnosti državnog pravosuđa i svojim nastupima pokušao stvoriti utisak da je iznad zakona i vladavine prava.

U ovom slučaju čak je sam protiv sebe podneo krivičnu prijavu kako bi pokazao slabosti državnog pravosuđa.

Samo podizanje optužnice protiv Dodika povratilo je deo izgubljenog poverenja građana u državno pravosuđe i uopšte domaće tužioce i sudije. U demokratskim društvima suđenja i presude najvišim zvaničnicima pokazuju da niko nije iznad zakona.

Ali Dodik je već nekoliko puta ponovio da neće poštovati presudu ako bude osuđujuća i da neće ići u zatvor. Danima pre presude on je najavljivao donošenje radikalnih odluka koje podsećaju na pokretanje secesije Republike Srpske od BiH ukoliko bude osuđen. Rekao je da presuda može zadati "smrtni udarac BiH". Narodna skupština najavila je niz odluka a boračka udruženja su na društvenim mrežama iskazivala svoju lojalnost i podršku predsedniku entiteta.

U tekstu su korišćeni materijali servisa Glasa Amerike za BiH, portala Detektor.BA i agencije FoNet
XS
SM
MD
LG