Vodeći saradnici predsjednika Džoa Bajdena otputovali su na Bliski istok da bi izvršili pritisak da se usvoji plan o primirju, za koji je američki lider prošle nedelje rekao da je najnovija ponuda izraelskog ratnog kabineta.
Plan u tri faze predviđa početnu šestonedeljnu pauzu u borbama i oslobađanje pojedinih talaca koje drži Hamas, te nekih Palestinaca koji su u izraelskim zatvorima.
Direktor CIA-e Bil Berns doputovao je u utorak u Dohu, dok je Bajdenov glavni savjetnik za Bliski istok Bret Mekgurk bio u Kairu u srijedu, potvrdili su zvaničnici administracije za Glas Amerike. Očekuje se da će Berns i Mekgurk, preko ključnih posrednika Katara i Egipta, prenijeti Bajdenovu poruku da bi Hamas trebalo da prihvati novi prijedlog.
Bajden je ranije ove nedelje razgovarao sa katarskim emirom i ponovio da plan "nudi konkretnu mapu puta za okončanje krize u Gazi".
Cilj sporazuma je trajno primirje u zamjenu za oslobađanje svih talaca i obnovu Gaze.
Međutim, ni jedna strana nije blizu da prihvati plan.
Uprkos tome što je izraelski ratni kabinet podržao prijedlog, izraelski premijer Benjamin Netanjahu je ubrzo nakon Bajdenovog obraćanja rekao da neće biti trajnog primirja "bez uništenja vojnih i upravljačkih kapaciteteta Hamasa".
Zvaničnik Hamasa Osama Hamdan u utorak je rekao da ne može da prihvati plan bez jasnog izraelskog stava o trajnom primirju i potpunom povlačenju iz Gaze.
"Čućete mnogo stvari u medijima, mnogo izjava različitih glasova i ljudi", rekao je savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejk Saliven, koji se novinarima obratio u utorak veče u predsjedničkom avionu na putu za Francusku, gdje će Bajden učestvovati u ceremoniji obilježavanja Dana D.
Saliven je rekao da će administracija razmotriti samo formalni odgovor Hamasa upućen Kataru, koji je toj ekstremističkoj organizaciji proslijedio prijedlog izraelskih pregovarača.
"Ništa još nismo dobili", rekao je Saliven i dodao da su SAD u kontaktu sa Katarom "svakog sata".
Koji su naredni potezi?
Plan u tri faze sličan je prijedlogu za koji Hamas kaže da je prihvatio početkom maja. Međutim, imajući u vidu svjetsku osudu izraleskih poteza u Rafi uz presudu Međunarodnog suda pravde da Izrael zaustavi vojnu ofanzivu u tom gradu, Hamas bi to možda pokušao da iskoristi kao prednost za pregovaračkim stolom.
"Nema garancija da se Hamas neće vratiti sa dodatnim uslovima", smatra Aron Dejvid Miler, bivši američki pregovarač za Bliski istok, a sada viši saradnik u Karnegijevoj zadužbini za mir.
Kada Hamas formalno odgovori na prijedlog, Netanjahu ga mora predstaviti cijeloj koaliciji, kaže Miler za Glas Amerike i dodaje da "tu stvari postaju veoma komplikovane".
Netanjahu je suočen sa rizikom od raspada koalicije bez obzira na to šta odluči, s obzirom na to da ministri iz ekstremne desnice prijete da će napustiti vladu ako izraelski premijer pristane na primirje, dok članovi njegovog ratnog kabineta kažu da će se povući ako ne podrži predloženi plan.
To bi moglo da dovede do prijevremenih izbora, na kojima bi Netanjahu potencijalno mogao da ode u opoziciji i bude izloženiji mogućoj osudi na suđenju za korupciju.
Bajdenova objava plana o primirju dovela je do direktnog pritiska na Netanjahua.
"Mislim da Netanjahu pokušava da kupi vrijeme i ovo otegne u nadi da će Hamas na kraju biti taj koji će definitivno reći ne", kaže Mairav Zonsein, analitičarka za Izrael i Palestinu u Međunarodnoj kriznoj grupi.
Premijer bi takođe mogao da pronađe alternativne opozicione stranke za formiranje privremene vlade, ističe Zonsein za Glas Amerike.
"Netanjahu možda ima neki plan da može da prihvati sporazum i ostane na vlasti neko vrijeme".
Bajden je u intervjuu za časopis Tajm rekao da "postoji svaki razlog" da ljudi zaključe da Netanjahu produžava konflikt radi političkog opstanka.
Međutim, u utorak se distanticirao od te izjave, u odgovoru na pitanje da li Netanjahu koristi rat u političke svrhe.
"Ne mislim da je to slučaj. Pokušava da riješi ozbiljni problem koji ima", rekao je Bajden.
Bajden pod prisitkom
S obzirom na to da ankete pokazuju da Bajden gubi podršku progresivnih i mladih birača zbog podrške Izraelu, postizanje sporazuma o primirju uoči izbora imali bi podršku velikog dijela Bajdenovog biračkog tijela.
"Demokrate bi voljele da izbjegnu ružnu sliku demonstracija protiv "genocidnog Džoa" na konvenciji u avgustu", ističe Lora Blumenfild, viša saradnica Škole za napredne međunarodne studije Univerziteta Džons Hopkins.
Bajden bi tokom konvencije trebalo da bude formalno nominovan za predsjedničkog kandidata demokrata.
U međuvremenu, američki muslimani i Arapi imaju "teške razgovore" o tome da li da podrže Bajdena ili njegovog republikanskog rivala Donalda Trampa, kaže osnivač Savjeta za muslimanske javne poslove Salam Al-Marajati.
“Na jednoj strani, ni jedan republikanac nije podržao primirje. Na drugoj, sam predsjednik je omogućio, finansirao i bio dio, kao saučesnik, ovog genocida", kaže Al-Marajati za Glas Amerike.
Bajden i njegovi saradnici odbacuju optužbe da je izraelska ofanziva u Gazi genocid.
U kontekstu domaće politike, Blumenfild kaže da je Bajden objavio plan u pravo vrijeme.
"Riječ je o jednom od više poteza čiji cilj je da se naglasi njegovo liderstvo", rekla je za Glas Amerike, pozivajući se na niz Bajdenovih međunarodnih angažmana.
Bajden je u utorak potpisao uredbu o migrantskoj krizi na granici sa Meksikom. U Normandiji će govoriti na 80. godišnjicu Dana D. Sastaće se sa liderima G7 na samitu u Italiji kasnije ovog mjeseca, i biti domaćin NATO samita u julu.
Bajden je uložio mnogo u svoju strategiju za primirje. Međutim, ni jedna od zaraćenih strana ne žuri da okonča konflikt, kaže Miler.
"Bajdenova administracija je očigledno pod najvećim pritiskom i u najvećoj je žurbi da se nešto dogodi", ističe Miler, ne samo zbog domaćih političkih ciljeva. već i da bi postigla napredak kada je riječ o istorijskom sporazumu o normalizaciji odnosa Izraela i Saudijske Arabije. To se može samo dogoditi ako bude mira u Gazi.
Državni sekretar Entoni Blinken u utorak je razgovarao sa saudijskim šefom diplomatije i ponovio da bi Hamas bez odlaganja trebalo da prihvati dogovor, rekao je portparol Stejt departmenta Metju Miler.
SAD takođe žele da kontrolišu izraelski konflikt sa Hezbolahom blizu sjeverne izraelske granice sa Libanom, koji se vodi paralelno sa ratom u Gazi.
Bajden i tu zavisi od Netanjahua.
Premijer je u srijedu rekao da je Izrael spreman za "veoma snažnu akciju" protiv Hezbolaha i poručio da će povratiti bezbjednost "na ovaj ili onaj način".
