Linkovi

Bajden se povukao iz izborne trke, podržao kandidaturu Kamale Haris


ARHIVA - Predsjednik SAD Džo Bajden i potpredsjednica Kamala Haris (Foto: AFP/Saul Loeb)
ARHIVA - Predsjednik SAD Džo Bajden i potpredsjednica Kamala Haris (Foto: AFP/Saul Loeb)

Američki predsjednik Džo Bajden odlučio je u nedelju da okonča kampanju za drugi mandat u Bijeloj kući, posle velikog pritiska demokrata, i da podrži potpredsjednicu Kamalu Haris za prvu afroameričku predsjedničku kandidatkinju jedne od vodećih stranka u američkoj istoriji.

Bajden je u pismu, objavljenom na Eksu, naveo da će ostati predsjednik i glavnokomandujući do kraja mandata u januaru 2025. godine i da će se obratiti naciji tokom nedelje.

"Bila mi je najveća čast u životu da služim kao vaš predsjednik. I dok mi je bila namjera da tražim reizbor, vjerujem da je u najboljem interesu moje stranke da se povučem i usredsredim isključivo na obavljanje predsjedničkih dužnosti do kraja mandata", napisao je Bajden.

U saopštenju je takođe naveo niz svojih dostignuća protekle četiri godine.

Odustajanjem od izborne trke, Bajden je otvorio put za potpredsjednicu Haris da bude kandidakinja demokrata.

Prvo saopštenje nije obuhvatalo Bajdenovu podršku Kamali Haris (59), ali je aktuelni predsjednik to učinio nekoliko minuta kasnije.

Haris, bivša senatorka i sekretarka za pravosuđe Kalifornije, u saopštenju je navela da joj je čast što ima Bajdenovu podršku i da joj je namjera da "zasluži i osvoji" nominaciju demokrata.

"Uradiću sve što je u mojoj moći da ujedinim Demokratsku stranku - i našu naciju - da porazimo Donalda Trampa i njegovu ekstremnu agendu Projekat 2025. Imamo 107 dana do izbora. Borićemo se zajedno. I zajedno ćemo pobijediti", poručila je potpredsjednica SAD.

Prema izvoru agencije Asošijeted pres, Bajden i Haris su razgovarali više puta u nedelju uoči objave predsjednika da se povlači iz trke.

Još nije poznato da li će druge demokrate biti konkurencija Haris za stranačku nominaciju. Za sada, ona se smatra favoritom mnogih stranačkih zvaničnika. Predsjedavajući Demokratskog nacionalnog komiteta Džejmi Harison obećao je transparentan proces za izbor novog kandidata stranke, te da će partija narednih dana obavijestiti javnost o narednim koracima u procesu nominacije.

Demokrate su u reakciji na Bajdenovu odluku da sa povuče ocijenili da je on jedan od predsjednika koji su ostavili najviše traga, dok su mnogi odmah podržali kandidaturu Kamale Haris.

Predsjedavajući svih 50 ogranaka Demokratske stranke podržalli su kandidaturu Haris, prenio je Rojters pozivajući se na izvore, kao i guverneri Kalifornije, Kolorada i Pensilvnije.

Republikanci, uključujući i njihovog predsjedničkog kandidata Donala Trampa, pozvali su Bajdena da podnese ostavku na položaj predsjednika, navodeći da nije podoban da obavlja tu funkciju. Počeli su i napade na Haris, povezujući je sa Bajdenovom politikom za koju smatraju da je bila neuspješna.

Prema dosadašnjim anketama, Haris statistički nema veću podršku od Bajdena u trci sa Trampom.

Odluka u poslednjem trenutku

Bajden (81) je odustao od kandidature za drugi mandat nakon javnog i privatnog pritiska mnogih demokratskih članova Kongresa i partijskih zvaničnika posle lošeg nastupa u debati sa Trampom, tokom koje nije uspijevao da završi rečenice ili artikuliše stavove.

Bajdenov nastup odvukao je pažnju javnosti od Trampovog nastupa, tokom kojeg je izrekao više neistina, prenosi agencija Rojters.

Uprkos zabrinutosti demokrata da nema mentalne kapacitete za drugi mandat, te sve većem zaostatku u anketama za Trampom, Bajden je do današnjeg saopštenja insistirao da će ostati u trci.

Prema izvoru, na koji se poziva Rojters, Bajden je u subotu veče rekao saradnicima da planira da ostane u trci, da bi promijenio mišljenje u nedelju popodne. Izovri navode i da je Bajden donio odluku nakon što je protekla dva dana razmatrao ankete koje su pokazivale da ima sve manje šanse da pobijedi, naveli su izvori.

"Sinoć je poruka bila da se ide punom brzinom naprijed. Oko 1:45 danas, predsjednik je svom timu rekao da je promijenio mišljenje", naveo je izvor upoznat sa situacijom.

Odluku o izlasku iz trke je objavio na društvenim mrežama u roku od nekoliko minuta posle toga.

Samo četiri dana uoči najave da izlazi iz trke, Bajden je treći put bio pozitivan na kovid, što ga je primoralo da skrati predizbornu posjetu Nevadi i vrati se kući u Delaver gdje je u izolaciji. Do sada ga je više od 30 demokratskih članova Kongresa pozvalo da odustane od trke.

Bajdenov potez je istorijski - prvi je aktuelni predsjednik koji je odustao od kandidature za drugi mandat od kako je to učinio predsjednik Lindon Džonson u martu 1968. godine. Međutim, vjerovatni predsjednički kandidat jedne stranke nikada nije izašao iz trke tako blizu izbora.

Ako Haris bude kandidatkinja demokrata, bila bi prva crnkinja i Amerikanka azijskog porijekla koja se kandidovala za položaj predsjednice u zemlji koja je tokom skoro dva i po vijeka demokratije izabrala jednog afroameričkog predsjednika i nikada predsjednicu.

Kada je pobijedio Trampa 2020. godine, Bajden je bio najstariji američki predsjednik u istoriji. Tokom kampanje navodio je da je most do naredne generacije demokratskih lidera. Neki su to tumačili najavom da će služiti samo jedan mandat.

Međutim, odlučio je da se ponovo kandiduje, uvjeren da je jedini demokrata koji može ponovo da pobijedi Trampa, kao i u svijetlu pitanja u pogledu iskustva i popularnosti potpredsjednice Haris.

Njegov tim nadao se da će snažnim nastupom u debati 27. juna ublažiti strahovanja demokrata u pogledu njegovih godina. Međutim, dogodilo se suprotno - posle debate, oko 40 odsto demokrata smatralo je da bi trebalo da izađe iz trke, prema istraživanju Rojtersa i Ipsosa.

Prema nedavnoj anketi AP-a i Centra za javno istraživanje NORC, ta cifra je bila 65 procenata.

Donatori su počeli da se bune, a vodeće demokrate da poručuju Bajdenu da ne može da pobijedi. Bajden se u početku opirao pritisku, pričao sa članovima Kongresa i guvernerima, i dao niz TV intervjua. Međutim, to nije bilo dovoljno s obzirom na to da ankete pokazuju da se povećava Trampova prednost u državama koje će odlučivati pobjednika izbora 5. novembra.

U strahu da neće izgubiti samo u predsjedničkoj trci, već i da će pretrpjeti velike gubitke u Senatu i Predstavničkom domu, demokrate su počele da vrše sve veći pritisak na Bajdena da se povuče.

S druge strane, Tramp - koji je nedavno preživio atentat - formalno je prihvatio republikansku nominaciju na stranačkoj konvenciji protekle nedelje, a stranka je bila jedinstvena u podršci bivšem predsjedniku. Međutim, Tramp je u Njujorku osuđen za pokušaje da zataška isplate jednoj porno glumici, a suočen je i sa još dvije krivične optužnice za pokušaje da prekroji izbornu volju 2020. godine.

U prvoj reakciji na Bajdenovu odluku, Tramp je za CNN rekao da misli da će lakše pobijediti Haris nego Bajdena.

Tokom stranačkih izbora, Bajden je osvojio više od 3.600 delegata koji bi trebalo da formalno biraju predsjedničkog kandidata na stranačkoj konvenciji u Čikagu u avgustu.

Ako Demokratska strana ne promijeni pravila, delegati čiju je podršku Bajden osvojio biće označeni kao "neopredijeljeni" na konvenciji, što znači da mogu da glasaju za bilo koga za njegovog nasljednika.

XS
SM
MD
LG