Spor između konzervativnih i umjerenih republikanaca u Predstavničkom domu u vezi sa rezanjem budžetskih troškova povećava rizik da će službe američke vlade ove jeseni biti zatvorene četvrti put u poslednjoj deceniji.
Članovi desničarskog "Kokusa slobode" u donjem domu američkog Kongresa traže da se budžetski izdaci smanje na nivo iz fiskalne 2022. godine od hiljadu 470 milijardi dolara, što je 120 milijardi dolara manje od sume koju su dogovorili predsjednik Džo Bajden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin Mekarti u okviru sporazuma o podizanju gornje granice duga u maju.
Kokus se u ponedeljak usprotivio usvajanju bilo koje privremene budžetske mjere za finansiranje vlade, u kojoj ne bi bili ispunjeni iznijeti zahtjevi. Republikanci traže više novca za odbranu, veterane i pograničnu bezbjednost, ali smanjenje troškova koje žele značilo bi rezove do 25 odsto u oblastima kao što su poljoprivreda, infrastruktura, nauka, trgovina, vodosnadbijevanje i energija i zdravstvena zaštita, ocjenjuju analitičari.
Analitičari finansijske kompanije Goldmen saks u ponedeljak su ocijenili da su "veće šanse da će doći do zatvaranja vlade nego da neće".
Republikanci imaju tijesnu većinu u Predstavničkom domu. Imajući u vidu da se demokrate protive prijedlozima konzervativnih članova, Mekarti ne može da izgubi više od četiri republikanska glasa ako želi da usvoji sve budžetske zakonske prijedloge prije nego što 30. septembra istekne aktuelni budžet.
Kada se članovi Predstavničkog doma vrate sa ljetnje pauze 12. septembra, imaće samo 12 dana da utvrde svoje zakonske prijedloge i postignu kompromisno rešenje sa Senatom. U suprotnom, doći će do djelimičnog zatvaranja američke vlade. Zakonski prijedlozi moraju da budu usvojeni u oba doma Kongresa, prije nego što ih potpiše predsjednik Bajden.
Mekarti je prošle nedelje priznao da će možda morati da bude usvojen zakonski prijedlog o privremenom finansiranju vlade, da bi se izbjeglo zatvaranje. Međutim, tu opciju mogli da komplikuju novi zahtjevi njegovih konzervativnih kolega koje smatraju da se mora smanjiti potrošnja, da je potrebno ponovo uvesti određene mjere za obezbjeđenje granice - usvojene za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trampa - te eliminisati programe u vezi sa pitanjima etničke i manjinske raznolikosti i transrodnih osoba.
Takođe su protiv nove pomoći Ukrajini. Ako ne bude dogovora, vlada bi ponovo bila zatvorena u oktobru. Pojedini članovi "Kokusa za slobodu" smatraju da će zatvaranje vlade možda biti neophodno da bi se postigli njihovi ciljevi.
Lider demokrata u Senatu Čak Šumer rekao je prošle nedelje da će republikanci biti krivi ako vladine službe budu zatvorene. Demokrate imaju većinu u Senatu.
Zbog sporova o finansiranju i politici, federalna vlada bila je zatvorena tri puta tokom poslednje decenije: 2013. godine zbog pitanja zdravstvenog osiguranja i dva puta 2018. zbog imigracije. Zatvaranje vlade od 35 dana, koje je počelo u decembru 2018. godine i trajalo do januara 2019. koštalo je ekonomiju 0,02 odsto BDP-a, prema podacima nestranačke Kongresne kancelarije za budžet.
Republikanci bi takođe mogli da plate političu cijenu. Zatvaranje vlade poremetilo bi živote Amerikanaca godinu uoči izbora, kada republikanci moraju da odbrane 18 mjesta u okruzima u kojima je Bajden pobijedio 2020.
