U to vrijeme se činilo kao dobra ideja: demokrate iz crvenih država, koje su naklonjene republikancima, sa slabim šansama za reizbor, udružile su se sa republikancima kako bi ublažile bankarske propise – pokazujući pritom spremnost za saradnju sa tadašnjim predsjednikom Donaldom Trampom i suprotstavljajući se mnogima u vlastitoj stranci.
Ta neočekivana koalicija glasala je 2018. za poništavanje dijelova zakona iz 2010. namijenjenog sprečavanju buduće finansijske krize. Sada, mnogi krive upravo te promjene za doprinos nedavnom kolapsu Banke Silicijumske doline i Singačur banke, zbog čega je morala reagovati i federalna vlada, a porasla je zabrinutost od šire krize u bankarskom sektoru.
Važnu ulogu pri ublažavanju zakonske regulative imala je lobistička kampanja koja je koštala desetine miliona dolara, te je privukla vojsku od stotina lobista, a pratili su je i obilni doprinosi političkim kampanjama.
Ovaj slučaj još je jedan podsjetnik na moć koju bankari imaju u Vašingtonu, gdje ta industrija troši ogromne sume novca na borbu protiv regulacije i često zapošljava bivše članove Kongresa i njihovo osoblje - kako bi dokazali da nisu izvor rizika za ekonomiju.
"Suština je da bi se te banke suočavale sa strožim nadzornim okvirom prema izvornom zakonu, ali Kongres i Trampovi regulatori su se tome protivili", kaže Karter Doreti, portparol lijevo orijentisane organizacije „Amerikanci za finansijsku reformu“ koja se bavi praćenjem finansijskog sektora. "Možemo povući direktnu liniju između deregulacije iz vremena Trampa - koju je podstakao bankarski lobi - i haosa u posljednjih nekoliko sedmica."
Predsjednik Džo Bajden zatražio je od Kongresa ovlaštenje za izricanje strožih kazni propalim bankama. Ministarstvo pravosuđa i Komisija za vrijednosne papire započeli su istrage. Kongresne demokrate pozivaju na nova ograničenja za finansijske institucije.
Ipak, za sada nema naznaka da će se u Kongresu formirati još jedna dvostranačka koalicija koja bi ponovno nametnula strože propise, što bi mogao biti još jedan pokazatelj moći bankarskog biznisa.
Taj uticaj bio je u potpunosti vidljiv kada je bankarski lobi dvije godine radio na razvodnjavanju elemenata Dod-Frankovog zakona iz 2010. godine. Taj zakon je bankama postavio oštre propise, osmišljene s ciljem smanjenja rizika za potrošače i prisiljavanja institucija da usvoje sigurnije prakse davanja zajmova i investiranja.
Naziv je dobio po članu Predstavničkog doma Barniju Franku i senatoru Krisu Dodu, demokratama koji su predstavili zakon u Kongresu. Zakon je nastao kao odgovor na veliku finansijsku krizu i recesiju, a nastao je na osnovu prijedloga bivšeg predsjednika Baraka Obame.
Republikanci su dugo pokušavali ublažiti posljedice navedenog zakona. Ali umjesto da se zalaže za sveobuhvatnu deregulaciju, senator Majk Krapo, republikanac iz Ajdaha, koji je vodio senatski odbor za bankarstvo, nadao se da bi uži fokus mogao privući dovoljno podrške od umjerenih demokrata – i time dobiti neophodnih 60 glasova u Senatu.
Krapo je pokrenuo ideju s demokratskim senatorima Džonom Testerom iz Montane, Džoom Donelijem iz Indijane i Hajdi Hajtkamp iz Sjeverne Dakote — koji su se svi borili za reizbor 2018. godine — kao i sa Markom Vornerom iz Virdžinije. Do jeseni te godine dvostranačka grupa se redovno sastajala, pokazao je Testerov raspored obaveza, objavljen na njegovoj senatskoj veb stranici.
Postojala je i strategija lobiranja, s kompanijama i trgovinskim grupama koje izričito spominju da su na Krapov zakonski predlog potrošile više od 400 miliona dolara u 2017. i 2018. godini, prema analizi koju je Asošijeted pres napravio na osnovu javno dostupnih podataka o lobiranju.
Zakon je javnosti predstavljen kao oblik regulatorne olakšice za preopterećene lokalne banke, koje su pružale usluge poljoprivrednicima i manjim biznisima. Lokalni bankari iz cijelih SAD su letjeli u Vašington u više navrata kako bi se sastajali sa zakonodavcima, uključujući Testera, koji je imao 32 sastanka sa zvaničnicima banke iz Montane. Zvaničnici lokalne banke tražili su podršku od članova svoje kongresne delegacije kada su se vratili kući.
Ipak, zakon je uključivao i odredbe koje su tražile srednje velike banke. Te odredbe su u velikoj mjeri ograničile nadzor nakon što su Federalne rezerve iz vremena Trampovog mandata završile s pisanjem novih propisa, što je bio neophodan korak nakon usvajanja zakona.
Konkretno, zakon je ukinuo prag za banke koje su se suočavale sa strožim režimom nadzora, uključujući obavezno testiranje otpornosti na stres finansijskih institucija u slučaju problema.
Taj segment, koji je banke srednje veličine zaštitio od strožih propisa, sada je u centru pažnje u svjetlu neuspjeha Banke Silicijumske doline i Singačur banke, čiji su rukovodioci lobirali za ublažavanje regulative 2018. godine.
“Lobisti su bili svuda. Niste se mogli kretati, a da ne naletite na njih“, izjavila je prošle sedmice senatorica Elizabet Voren, demokrata iz Masačusetsa, koja se snažno protivila zakonu.
Podaci nestranačke organizacije koja prati novac u politici „OpenSecrets“ (Otvorene tajne) pokazuju da su Hajtkamp (357.953 dolara), Tester (302.770 dolara) i Doneli (265.349 dolara) postali vodeći recipijenti novca iz bankarske industrije tokom izborne kampanje za Senat 2018. godine.
Lider demokrata u Senatu Čak Šumer dao je slobodu članovima da glasaju za prijedlog zakona, što je bio potez kojim se pokušala ojačati pozicija ranjivih umjerenih demokrata koji su na izborima pokušavali odbraniti svoje mandate. Istovremeno, taj je potez žestoko podijelio demokrate, pri čemu je Voren izdvojila dio stranačkih kolega kao one koji ispunjavaju zahtjeve Vol strita.
U satima prije nego što je zakon prošao Senat sa 17 demokratskih glasova, Hajtkamp je za senatskom govornicom osudila protivnike zakona, navodeći da su njihove kritike neosnovane. Tester je razgovarao sa rukovodiocima banaka: Banka Amerike, Sitigrup, Diskover i Vels Fargo, koje su tamo bile u ime Udruženja američkih bankara, pokazao je njegov javno dostupni raspored.
Udruženje američkih bankara, koje je pomoglo u vođenju ovih nastojanja, kasnije je platilo 125.000 dolara za reklamnu kampanju za Testera, u kojoj mu se zahvaljuju na ulozi u usvajanju zakona.
Manje od mjesec dana nakon što je zakon izglasan u Senatu, Tester se sastao sa Gregom Bekerom, izvršnim direktorom sada propale Banke Silicijumske doline. Beker je lobirao kod Kongresa i Federalnih rezervi da zauzmu blaži regulatorni pristup prema bankama te veličine. Lobisti kompanije „Frenklin Skver Grupa“, koju je unajmila Banka Silicijumske doline, donirali su 10.800 dolara Testerovoj kampanji.
Hajtkamp je bila jedina članica grupe pozvana na ceremoniju potpisivanja zakona, uz Trampa. Kasnije, konzervativna grupa „Amerikanci za prosperitet“ koju finansiraju milijarderi, braća Kok, objavila je onlajn reklamu u kojoj su hvalili Hajtkamp jer je zauzela stav protiv svoje stranke.
U intervjuu, Hajtkamp je odbacila navode da je usvojeni zakon direktno odgovoran za kolaps Banke silicijumske doline. Priznala je, međutim, da postoji otvoreno pitanje jesu li nova pravila, koja su nakon usvajanja zakona uvele Federalne rezerve, mogla odigrati ulogu.
"Spremna sam razmotriti argument da je to imalo veze s tim", rekla je Hajtkamp. "Mislim da ćete otkriti da su (Federalne rezerve) bile angažovane u određenom nivou nadzora. Zašto to nije funkcionisalo? To je pitanje koje treba riješiti.”
U izjavi objavljenoj prošle sedmice, Tester se nije izravno osvrnuo na svoju ulogu u usvajanju zakona, ali je naveo da će "se suočiti sa bilo kim u Vašingtonu kako bi osigurao da rukovodioci u tim bankama i regulatori budu pozvani na odgovornost."
Kem Fajn, koji je tokom rada na usvajanju zakona vodio trgovinsku grupu „Nezavisni lokalni bankari Amerike“, rekao je da je, ukupno gledajući, zakon bio dobar, te da je nudio prijeko potrebno olakšanje lokalnim bankama koje su se suočavale s problemima. Ipak, kao i kod svakog velikog zakona koji prolazi kroz Kongres, konačno usvajanje je zavisilo od široke koalicije interesa - uključujući interese Vol Strita i banaka srednje veličine.
“Je li to bio savršen zakon? Ne. Ali postoji stara izreka u Vašingtonu: Ne možete dopustiti da savršenstvo bude neprijatelj dobrog”, naveo je Fajn.
Mnogi od umjerenih demokrata koji su podržali tu mjeru nisu dobro prošli na izborima. Od glavne grupe koja je pisala zakon, samo je Tester ponovno izabran. Ostali iz crvenih država, uključujući Kler Mekaskil iz Mizurija i Bila Nelsona iz Floride, su izgubili izbore.
Tester će ponovno biti na glasačkom listiću 2024. godine. Prošle sedmice je bio na događaju za prikupljanje sredstava za kampanju u Silicijumskoj dolini u Kaliforniji. Jedan od sponzora događaja bio je partner u advokatskoj kancelariji Banke Silicijumske doline.
