Vlade Srbije i Crne Gore, u čijim je nadležnostima borba protiv trgovine ljudima ne ispunjavaju minimalne standarde za eliminaciju trafikinga, ali čine značajne napore u suzbijanju trgovine ljudima, objavljeno je u najnovijem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, koji je, ovdje u Vašingtonu – predstavila državni sekretar Kondoliza Rajs.
Kondoliza Rajs je «trgovinu ljudima» nazvala modernim ropstvom, ističući da se svake godine registruje oko 800,000 žrtava trafikinga. 50% žrtava su deca, kazala je Kondoliza Rajs.
«Da bi se suočio sa zlom trgovine ljudima, u današnje vreme se pojavio novi pokret abolicionista. Zabrinuti gradjani, studenti, verske grupe, feministkinje i druge nevladine organizacije hrabro se bore za okončanju trgovine koja degradira ljudska bića. Vlada SAD sa ponosom stoji uz njih u prvim redovima medjunarodne borbe protiv trafikinga»
Državna zajednica Srbije i Crne Gore je izvor, tranzitno područje i destinacija za žene i djevojke kojima se trguje na unutrašnjem i međunarodnom tržištu, radi seksualnog iskorišćavanja. Žrtve trafikinga u SCG su uglavnom državljani istočnoevropskih, bivših komunističkih država. Žrtve se najčešće prebaciju u Albaniju, Hrvatsku i zemlje zapadne Evrope, dok se unutar granica trafikuju najviše romska djeca, koja se primoravaju na prosjačenje.
Vlade Srbije i Crne Gore, u čijim je nadležnostima borba protiv trgovine ljudima ne ispunjavaju minimalne standarde za eliminaciju trafikinga, ali čine značajne napore u suzbijanju trgovine ljudima.
U izvještaju se navodi kako Srbije i Crna Gora nemaju zajedničku instituciju za borbu protiv trafikinga, ali kako povremeno i ad-hok sprovode zajedničke aktivnosti. Stoga su u izvještaju američkog Stejt Dipartmenta – Srbija i Crna Gora posmtrane odvojeno. Svrstavanje državne zajednice u kategoriju 2 zasnovano je na zbirnom rezultatu, koji je u poređenju sa prošlom godinom – značajno, ali ne i podjednako – bolji.
U Srbiji, kao rezultat 24 kriminalne istrage,podignute su optužnice protiv 51 osobe. U vrijeme zaključenja izvještaja Stejt Dipartmenta, a osuđeno je svih 25 optuženih. Ipak, generalno posmatrano, srpsko pravosuđe nije tretiralo slučajeve trgovine ljudima sa potrebnom ozbiljnošću i u određenim slučajevima nije pokazana osjetljivost prema žrtvama trafikinga.
Prevencija trgovine ljudima u Srbiji i dalje je slaba, ali nije bilo izvještaja o umiješanosti zvaničnika u trgovinu ljudima.
Stejt Dipartment u svom izvještaju navodi i da nema izvještaja o umiješanosti crnogorskih zvaničnika u trgovinu ljudima i da je vlada u Podgorici poboljšala kapacitete policijskih službi u borbi protiv trafikinga. Do zaključenja izvještaja pokrenuto je 6 procesa, protiv 18 počinilaca, a pet optužnica koje obuhvataju 14 osoba bile su u proceduri.
Vlasti su usvojile novi krivični zakon kojim je obezbijeđeno bolje praćenje i koji predviđa visoke kazne za počinioce i saučesnike. I dok crnogorska vlada aktivno istražuje slučajeve trafikinga, pravosuđe u Crnoj Gori i dalje je slabo. Sudije su pokazale nedovoljno razumijevanja za slučajeve trgovine ljudima, dozvoljavale su duga odlaganja suđenja i izricale neadekvatne kazne nakon presude. kada je riječ o zaštiti žrtava pohvaljuje se usvajanje zakona o zaštiti svjedoka i kritikuje izvještaj vladine komisije o slučaju trafikinga moldavske državljanke, koji su već kritikovali OEBS i Amnesti Internešnel. programi prevencije trafikinga u Crnoj Gori limitirani su nedostatkom sredstava, navodi se u izvještaju Stejt Dipartmenta.
KOSOVO: TRAFIKING OZBILJAN PROBLEM
Što se tiče Kosova – navedeno je kako trafiking i dalje predstavlja ozbiljan problem i pored značajnih napora UNMIK-a, OEBS-a i privremenih institucija u kažnjavanju počlinilaca i zaštiti žrtava. Broj žrtava trafikinga na Kosovu, kojima je pružena pomoć u konstantnom je padu, za što Stejt dipartment opravdanje nalazi u ocjeni da kriminalne mreže koje kontrolišu seks trafiking na Kosovu – svoj ilegalni biznis obavljaju dalje od očiju javnosti, u privatnim kućama. Male kazne za počinioce i nedostatak adekvatne zaštite svjedoka na Kosovu su vrlo ozbiljan problem, navodi Stejt dipartment.
U Drugoj Kategoriji, u izvještaju američkog državnog sekretarijata nalaze se i Bosna i Hercegovina – sa gotovo identičnim ocjenama izrečenim i u slučaju Srbije i Crne Gore, ali i Hrvatska, za koju se kaže da je – u manjoj mjeri – izvor trgovine ljudima.
U trećoj kategoriji država, koje bi – kako je navedeno – mogle da se suoče sa sankcijama američke vlade, našlo se 14 zemalja, četiri više u odnosu na prošlogodišnji izvještaj. Pet je južnoameričkih država, četri su sa Bliskog istoka, tri iz istočne Azije i dvije iz Afrike.
Čelnik odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima u američkom državnom sekretarijatu, Ambasador Džon Miler, rekao je da cilj ovog izvještaja nije kažnjavanje država koje se neadekvatno suprotstavljaju trafikingu, već da se te zemlje podstaknu na aktivniju anti-trafiking inicijativu.
«Nadamo se da će sve zemlje iz treće kategorije u roku od 90 dana preduzeti konkretne korake u borbi protiv trafikinga», rekao je ambasador Miler i dodao da je Vašington spreman da im pomogne u tom poslu.